Kandidat ljevice Lula dobiva 50,01 posto glasova prema 49,99 posto za desničara Bolsonara, nakon što je prebrojano 67,76 posto glasova, prema objavi na web stranici Vrhovnog izbornog suda.
Prema prvim rezultatima u prednosti je bio Bolsonaro, ali ga je Lula sustigao i prestigao, s obzirom da Lulina Radnička stranka dobiva jaču potporu u regijama koje sporije objavljuju rezultate.
Izbori služe kao referendum o dvjema potpuno različitim – i žestoko suprotstavljenim – vizijama budućnosti Brazila.
Bolsonaro je obećao da će konsolidirati oštar zaokret udesno u brazilskoj politici nakon predsjedničkog mandata koji je svjedočio jednom od najsmrtonosnijih svjetskih izbijanja pandemije covida-19 i široko rasprostranjenom krčenju šuma u amazonskom bazenu.
Lula obećava veću društvenu i ekološku odgovornost, pozivajući se na rastući prosperitet svog predsjedničkog mandata 2003.-2010., prije nego što su korupcijski skandali ocrnili njegovu Radničku stranku.
Oko 120 milijuna birača bilo je pozvano dati svoj glas u elektroničke glasačke strojeve koje je Bolsonaro bez dokaza kritizirao kao sklone prijevarama, izazivajući zabrinutost da možda neće priznati poraz, slijedeći primjer svog ideološkog saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je dodatno pojačalo napetosti na najpolariziranijim izborima u Brazilu od njegova povratka demokraciji 1985. nakon vojne diktature protiv koje se Lula, bivši sindikalni čelnik, borio, a Bolsonaro, bivši vojni časnik, priziva s nostalgijom.