Institut Lowy iz Sydneya istraživao je odgovor na pandemiju u gotovo 100 država u kojima su podaci javno dostupni. Pratio je šest kriterija –-potvrđene slučajeve zaraze, smrtne slučajeve, stopu zaraženih i umrlih na milijun ljudi, omjer zaraženih i testiranih i broj testiranih na tisuću stanovnika.
„Ovi indikatori zajedno pokazuju koliko su se dobro ili loše države nosile s pandemijom“, stoji u izvještaju neovisnog tijela koje prenosi agencija France Presse.
Na skali od 1 do 100 listu predvodi Novi Zeland, otočna država koja je zatvorila granice, rano uvela opću karantenu i rašireno testiranje. Novozelanđani su time zavrijedili 94,4 boda
Slijede ga Vijetnam (90,8 bodova), Tajvan (86,4), Tajland (84,2) i Cipar (83,3), koji je ujedno najbolji i EU-u.
Hrvatska je s 45,9 bodova na 54. mjestu, između Švicarske (46,3) i Njemačke (45,8).
Na listu su uključene samo tri Hrvatskoj susjedne države - Slovenija na 33., Srbija na 51. i Mađarska na 52. mjestu.
Amerikanci među pet najgorih
Najlošije stoji Brazil koji ima samo 4,3 boda, a prate ga Meksiko (6,5), Kolumbija (7,7), Iran (15,9) i Sjedinjene Države (17,3).
Hrvatska je s 45,9 bodova na 54. mjestu, između Švicarske (46,3) i Njemačke (45,8).
Ističe se i relativno nizak plasman, iza 70. mjesta, Francuske, Belgije, Nizozemske i Španjolske, a Italija je tek nešto bolja.
Na listu su uključene samo dvije Hrvatskoj susjedne države - Slovenija na 33. i Srbija na 51. mjestu.
Na popisu nije ni Kina, država u kojoj se virus prvo pojavio, jer australski think tank smatra kako iz najmnogoljudnije države na svijetu nema dovoljno podataka o testiranju.
Peking je agresivno pokušao upravljati mišljenjem javnosti o svom upravljanju pandemijom, želeći pokazati da je autoritarni sustav bolji od demokracija koje se često loše nose s koronavirusom, piše France Presse.
Nema najboljeg sustava
Istraživanje Instituta Lowy, koji je 2003. osnovao australsko-izraelski poduzetnik Frank Lowy, jedan od najbogatijih državljana Australije, pokazuje da se ne može odrediti koji je sustav bolji u upravljanju pandemijom jer su države različitih političkih ustroja imale loš odgovor.
„Neke države su bolje upravljale pandemijom, ali većina njih natjecala se tko će gore reagirati“, stoji u izvještaju.
Čini se da se ipak može zaključiti kako su neke prednosti u borbi protiv virusa imale države s manje od deset milijuna ljudi.
„U pravilu su države s manjim populacijama, kohezivnim društvima i sposobnim institucijama imale komparativnu prednost u nošenju s globalnom krizom poput pandemije“.
Loš rezultat Brazila i Sjedinjenih Država, dviju država s najvećom populacijom u zapadnoj hemisferi, može se objasniti i time što su ih predvodili čelnici koji su aktivno umanjivali opasnost covida-19, rugali se nošenju maski, protivili se općim karantenama te se i sami zarazili virusom.
SAD ima najveći broj umrlih na svijetu, njih 429.195, a Brazil ga prati s 220 tisuća mrtvih, pokazuju podaci sveučilišta Johns Hopkinsa.
Broj zaraženih od početka pandemije prešao je 100 milijuna, a umrlo je 2,2 milijuna ljudi, piše France Presse.