Mislim da je u ovom trenutku najrealnija 2022. za ulazak Hrvatske u Schengen. Iza ovih ocjena i današnjeg usvajanja rezolucije Europskog parlamenta ogroman je posao, prije svega policije, ali i drugih službi koje su u posljednjih nekoliko godina radile, ne samo na ispunjavanju uvjeta, nego i ukazivale na specifičnost Hrvatske situacije. Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude - rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostujući u RTL Danas. Komentirao je i zabrinutost europarlamentaraca zbog izvještaja o kršenju ljudskih prava na granici i rekao kako je bilo individualnih slučajeva.
- Pa čujte, i sami znate da smo nerijetko bili pod kritikama koje se najčešće nisu mogle dokazati upravo od onih koji su ih isticali, a to je da se vrši nasilje nad migrantima. Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, mi smo uvijek, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu - rekao je Božinović. Na opasku novinara kako je to ipak spomenuto u rezoluciji, odgovorio je kako su spomenute i druge zemlje koje štite vanjsku granicu, a ne samo Hrvatska.
- Uzmimo primjer Bosne i Hercegovine, tamo se uz granicu smještaju migranti sa samo jednom svrhom da ilegalno uđu. A ti su centri samo par kilometara zračne linije od graničnog prijelaza. Tamo nitko ne dolazi jer zna da ne ispunjava uvjete. To je jedna situacija koju Europa prepoznaje i s novim strateškim dokumentima probati pokušati naći rješenje i za to. Migranti su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije, jer oni glavni uzroci migracija, a to su ekonomski, socijalni, ratni, klimatske promjene, uvijek će poticati ljude. Evo, imate ovo što se sad događa u Afganistanu, povlačenje Amerikanaca, ogroman broj ljudi već napušta u Afganistan. I gdje će? U Europu - objasnio je Božinović i naglasio kako imamo oko 6580 graničnih policajaca te da su pripravni za ulazak u Schengen i strožu kontrolu vanjske granice.
- Dakle, najviše policijskih službenica i službenika radi na granici, što je normalno. Samo jedna ili dvije županije nisu uz granicu. Kad uđemo u Schengen, onda će ove sjeverne malo odahnuti, onda ćemo i te ljude povući na granicu prema državama koje nisu članice i ojačati dodatno granicu. Hrvatska je prošla kroz najstroži evaluacijski postupak. Nas su izrešetali i pitanjima i ophodnjama tih evaluacijskih timova. 218 vrlo konkretnih uvjeta smo morali ispuniti. Tako da, Hrvatska je u ovom trenutku zaštite vanjske granice, sutra Schengena, sigurno u samom vrhu - pohvalio se Božinović. Kao najveću korist od Schengena za Hrvatsku ističe gospodarstvo.
- Mi smo turistička zemlja, ne moramo puno objašnjavati ako netko sjedne u svoj auto u Münchenu i bez ikakve formalnosti dođe do destinacije na Jadranu. Naravno, ova situacija malo mijenja stvari, ali to će proći jednog dana. Nadamo se. I vratit ćemo se Schengenu kakav je bio i sve ovo što se danas radi je zapravo priprema za postpandemijski Schengen - rekao je Božinović.