Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković (HDZ) poručivao je u srijedu da se promjenom Ustava želi olakšati referendum i učiniti ga dostupnijima, istaknuvši da su otvoreni za razgovore o spornim pitanjima.
U raspravi o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, što je tek prva faza u procesu promjene Ustava, Bošnjaković je kazao da je trenutna podrška zastupnika visoka te da će u idućim fazama biti spremi o svemu razgovarati i tražiti najbolja rješenja.
Nakon što Sabor potvrdi tu odluku, na sjednici u rujnu krenulo bi se s izradom nacrta promjena Ustava i usuglašavanju te potom usvajanju promjene Ustava, za što je potrebna dvotrećinska podrška svih zastupnika.
Bošnjaković je pritom odbacio primjedbe iz Mosta da nešto rade 'skrivećki' naglasivši da su namjere i prijedlozi o promjeni Ustava poznate već mjesecima. „Nismo mi nikakvi grobari demokracije, ne ukidamo referendum, ovo je iskorak naprijed”, poručio je zastupnicima Mosta i pozvao da se uključe u raspravu.
Most: Prevelike ovlasti daju se Ustavnom sudu
U Mostu drže da se prevelike ovlasti daju Ustavnom sudu te da je neprihvatljivo uvođenje kvorum podrške referendumu. Pozivajući se na preporuke Venecijanske komisije Marija Selak Raspudić (Most) kazala je da s obzirom na izlaznost niti jedan kvorum nije prihvatljiv.
„Ovo je tek prva faza, razgovarati ćemo o tome i vidjeti gdje će nas to odvesti, od neke brojke smo morali krenuti”, odgovorio je Bošnjaković.
Izmjenom ustavne odredbe predlaže se da da odluku na referendumu donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.
Na kritike da se daju „faraonske ovlasti” Ustavnom sudu, Bošnjaković je kazao da i danas Ustavni sud ocjenjuje ustavnost referendumskog pitanja, a na zahtjeve iz SDP-a da se taksativno navedu pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu rekao je da kada se nabroje svi prijedlozi postavlja se pitanje o čemu će se onda moći odlučivati na referendumu.
„Možda bi trebalo neke stvari naznačiti ali ostaviti veću mogućnost diskrecijske ocjene Ustavnom sudu”, rekao je.
Nezavisni Hrvoje Zekanović ustvrdio je da oni koji su danas najglasniji kritičari su bili glavni saboteri i grobari prijašnjih referendumskih inicijativa prozvavši progresivnu oporbu "Možemost".
Josip Borić (HDZ) ustvrdio je pak da očito neki žele na pitanju uređenja referenduma politizirati i prikupljati političke bodove.
GLAS i SDP: Prava žena na izbor o rađanju u Ustav
Anka Mrak Taritaš (GLAS) i SDP -ovi zastupnici založili su se da kada se mijenja Ustav pristupi još jednoj promjeni, uvrštavanju prava žene na izbor o rađanju u Ustav. Ako ste spremni razgovarati o svemu zašto ne i o tome, upitali su SDP-ovci.
„U čemu je problem HDZ-a i prava na izbor žena, vaš predsjednik javno podržava pravo na izbor, 24 godine vlasti HDZ-a nije promijenjen zakon koji priznaje pravo na izbor, šest od sedam ustavnih sudaca koje je HDZ nominirao podržava pravo na izbor kao i dva od tri glasača HDZ-a” , upitao je Arsen Bauk (SDP) ustvrdivši kako nema većeg konsenzusa o zemlji od toga.
U DP-u također drže spornim uvođenje kvoruma podrške referendumu i davanje prevelikih ovlasti Ustavnom sudu. „Ako Ustavni sud pogrešno tumači recimo temeljno pravo na život zašto bismo imali povjerenje u njega u drugim pitanjima”, upitao je Nikola Stephen Bartulica (DP).
Urša Raukar Gamulin (KZL) upitala je kako će ijedan ustavotvorni referendum uspjeti kada je potrebno da za njega glasa 1,2 milijuna ljudi a izaći mora 1,8 milijuna ljudi, a na zadnje parlamentarne izbore je izašlo 1,6 milijun građana.
„O tim brojkama smo spremni u drugom i trećem koraku razgovarati”, ponovio je Bošnjaković.