Bošnjačke udruge žrtva rata u Bosni i Hercegovini ocijenile su kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ispunio svoju zadaću jer je dokazao i dokumentirao karakter proteklog rata u toj zemlji uključujući nastojanja da se odgovornost podijeli no upozoravaju kako reagiranja na presude Haaškog tribunala ozbiljno dovode u pitanje mogućnost nastavka nepristranog procesuiranja brojnih počinitelja ratnih zločina pred sudovima u regiji što bi morala biti ključna zadaća pravosuđa u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

"Postavlja se pitanje jesu li politički lideri u BiH ali i cijeloj regiji spremni istinski se pokloniti žrtvama i jesu li spremni doprinijeti da žrtve zločina napokon dobiju pravdu i satisfakciju kroz zakonsko reguliranje njihovih prava uključujući uspostavu odštetnih fondova", kazao je u Sarajevu na konferenciji za novinstvo Murat Tahirović, član predsjedništva Udruženja logoraša BiH predstavljajući zajedničku izjavu bošnjačkih udruga u povodu okončanja rada ICTY-a. 

U ovim udrugama ocjenjuju kako je najveće postignuće ICTY-a to što je procesuirao najodgovornije osobe u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za koje je utvrđeno da su svojim djelovanjem pokušali "promijeniti strukturu stanovništva BiH i ugroziti suverenitet i podijeliti BiH između Srbije, Crne Gore i Hrvatske".

Prikupljeni su i predstavljeni brojni dokazi koji su potvrdili postojanje takvih planova i sada bi trebali odgovarati i oni koji su bili neposredni izvršitelji takvih planova, kazao je Tahirović no istodobno je upozorio kako se žrtve i članove njihovih obitelji danas dodatno ponižava kontinuiranim nijekanjem zločina.

Istaknuo je kako država u kojoj članovi Predsjedništva BiH, vjerski lideri i intelektualci i nakon izricanja pravomoćnih presuda istrajavaju na takvoj retorici ne može osigurati pravdu žrtvama.

U bošnjačkim udrugama drže kako je pravi cilj takve kampanje politički utjecati na ishode postupaka počiniteljima ratnih zločina koji se očekuju pred domaćim sudovima.

Kada Hotić, predsjednica udruge "Majke enklava Srebrenica i Žepa" suglasna je s ocjenom kako je Haaški tribunal obavio svoju zadaću a drži kako su to pokazale i presude Ratku Mladiću te šestorici bivših političkih i vojnih lidera Herceg-Bosne. Ocjenjuje kako je to doprinjelo da žrtve shvate kako je pravda dostižna.

"Prije svega mislim na Ratka Mladića. Dok on nije došao u Potočare (u srpnju 1995. godine) svi naši su bili živi", kazala je Hotić.

Dodala je ipak kako su reagiranja na posljednje dvije presude "razočaravajuća" jer su države iz koji su osuđenici njih tretirale kao svoje heroje.

"To na žalost, ne doprinosi miru i pokazuju da se zločinački apetiti nisu smirili", kazala je Hotić pojašnjavajući kako uz takav epilog ima razloga strahovati da "nije sve završeno" i da nisu nestale ambicije za podjelu BiH.

Munira Subašić, članica predsjedništva udruge srebreničkih majki kazala je kako očekuje da će kroz dovršetak procesa Vojislavu Šešelju Srbija ipak biti označena odgovornom za genocid.

Predstavnici bošnjačkih udruga nisu željeli posebice komentirati komemoraciju Slobodanu Praljku koja se održava u Zagrebu pa tako ni Subašić.

"Nek' radi što god tko hoće. Imam ja svoje četnike koje trebam ganjati u Srebrenici", poručila je rezignirano Subašić a slično je odgovorila i na pitanje o komentarima na presudu što ih je izrekla hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koju su svojedobno srebreničke majke proglasile "kraljicom Balkana".

"Meni jest kraljica jer je neke stvari uradila kao kraljica ali ima i nekih grešaka", zaključila je Subašić.

Udruženje logoraša BiH smatra da žrtve imaju pravo na odštetu 

Udruge iz Bosne i Hecegovine koje okupljaju bošnjačke žrtve rata drže kako je pravedno i potrebno da oni koji su u ratnim sukobima stradali dobiju odštetu najbolje iz fonda koji bi formirale Hrvatska, BiH i Srbija, kazao je u ponedjeljak u Sarajevu predsjednik udruženja logoraša BiH Jasmin Mešković.

"Ne bismo željeli nikome nanijeti štetu. Ni hrvatskoj vladi ni politici niti građanima Hrvatske niti žrtvama. Samo smo jednog stava od kojega nećemo odustati. Reparacija žrtvama mora se provesti", kazao je Mešković Hini . 

"Najbezbolnijim" rješenjem za sve drži uspostavu odštetnog fonda na temelju dogovora između država, konkretno između Hrvatske i BiH s obzirom da presuda Haškog suda Prliću i ostalima utvrđuje odgovornost Hrvatske za zbivanja 1993., no ni Srbija ne bi smjela izbjeći svoj dio odgovornosti za obeštećenje žrtava.

"Ja i ljudi oko mene smatramo da je to fond za reparaciju i to je ruka pomirenja. Ukoliko kažu da to ne žele ili neće onda će odvjetnici preuzeti stvar u svoje ruke a mi se iz toga povlačimo", dodao je.

U Udruženju logoraša BiH stoga će zato pokrenuti inicijativu za organiziranje regionalne konferencije na kojoj bi Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska dogovorile uspostavu zajedničkog odštetnog fonda. Podsjeća kako se nešto slično zapravo već zbiva jer Hrvatska iz svog proračuna pomaže dio žrtava u BiH hrvatske nacionalnosti sukladno ustavnim i zakonskim obvezama.

Iz tog novog regionalnog zajedničkog fonda odštetu bi žrtve dobivale bez obzira na nacionalnost i to je "prva i najbolja opcija".

Ne bude li potpore takvoj inicijativi pribjeglo bi se pojedinačnim ili kolektivnim tužbama a Mešković je pojasnio kako će odluka o tome u kojemu pravcu ići vjerojatno biti donesena do kraja ovog tjedna.

Potvrdio je kako predstavnici Udruženja logoraša BiH i dalje provode konzultacije s odvjetnicima u BiH i Hrvatskoj o opcijama koje im stoje na raspolaganju u svjetlu presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  protiv šestorice nekadašnjih političkih i vojnih lidera Herceg-Bosne no zasada nikakve odluke nisu donesene niti se to može učiniti sve dok ne postane dostupan u prijevodu cjeloviti tekst presude.

Govoreći o Hrvatskoj Mešković je istaknuo kako je podnošenje pojedinačnih odštetnih tužbi bivših logoraša protiv Hrvatske vjerojatno zadnja opcija o kojoj se razmišlja te kako bi najpravednije rješenje bilo ono o uspostavi posebnog odštetnog fonda za sve žrtve koje bi zajedničku ustanovile tri države regije.

"Prvo želimo stvoriti uvjete da se Hrvatska i BiH dogovore o reparaciji ako za to ima uvjeta. Ako nema onda je to možda podnošenje tužbi. Tko bi te tužbe pokrenuo i kako bi to išlo ovisilo bi o tome što procijeni struka u narednim danima", kazao je Mešković.

On tvrdi kako u Udruženje logoraša BiH nakon presude hrvatskoj šestorci iz Hrvatske svakodnevno dolaze brojni izrazi potpore što smatra ohrabrujućim jer se takvi pojedinci i organizacije jasno ograđuju od svih zločina počinjenih tijekom rata i izražavaju želju za pomirenjem.

"U kojoj mjeri će to doći do ljudi koji odlučuju i koji kreiraju politiku i odnose dvije države ja ne znam no osobno bih volio i malo aktivniju bosanskohercegovačku politiku na tom planu. Žrtve su tada kao i danas prepuštene same sebi", kazao je Mešković.