U drugome mandatu rektora Damira Borasa (od 2018. do rujna 2022.) zagrebačko Sveučilište je za sve odvjetničke usluge različitim odvjetničkim uredima potrošilo 4,281.745,58 kuna (568.285,30 eura). Većina tih postupaka, kako su nam potvrdili, odnosi se na postupke vezane uz imovinsko-pravne odnose za nekretnine u vlasništvu Sveučilišta te tužbe zaposlenika zbog plaća.
U svome odgovoru navode kako su sudski postupci koji se trenutno vode "mahom su iz razdoblja prethodne uprave".
- U odnosu na aktivne predmete, Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u 42 postupka različite vrste. Veći broj predmeta, u kojima je tuženo Sveučilište, odnosi se na tužbe zaposlenika Rektorata za neisplatu plaće po osnovici uvećanoj za 6% od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine. U 11 postupaka Sveučilište ima aktivnu tužiteljsku ulogu. Od 11 tužiteljskih predmeta 6 predmeta se odnosi na stvarnopravne sporove na nekretninama koje Sveučilište u Zagrebu ima u vlasništvu ili posjedu, 2 predmeta se odnose na klevetu, jedan predmet se odnosi na parnični postupak radi objave ispravka netočne informacije, jedan predmet se odnosi na parnični postupak koji je vezan za radno pravo te se jedan predmet odnosi na upravne sporove - navode za 24sata.
Tužio je kad je prestala biti ministrica
Ističu i kako najveći dio troškova za odvjetničke usluge uključuje sredstva utrošena za dovršetak dugotrajnih postupaka koji se odnose na reguliranje imovinsko-pravnih odnosa vezanih za nekretnine koje Sveučilište ima u vlasništvu ili u posjedu, kao i za postupak vezan za Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Rekonstrukcija građevine, infrastrukture i okoliša unutar studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje“, iz 2014. godine.
Ipak, Sveučilište je kao tužitelj i dalje uključeno u tužbe samoga Borasa, poput one protiv Blaženke Divjak. Bivša ministrica znanosti i obrazovanja i bivši zagrebački rektor susreli su se prošli tjedan na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu. Održano je ročište prema tužbi Damira Borasa protiv Blaženke Divjak za klevetu, i to iz 2020. godine. Boras je Divjak tužio jer je javno prozvala sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru za zapošljavanja u 2020., dok je na snazi bila Vladina odluka o zabrani zapošljavanja u javnim i državnim službama zbog krize uzrokovane epidemijom korone.
Ona je tu kritiku izrekla kao ministrica, no u vrijeme kad je Borasova tužba stigla do nje više nije bila na toj poziciji. Zanimljivo je i to da Boras više nije rektor, no tužba se i dalje vodi u njegovo privatno ime, ali i u ime zagrebačkog sveučilišta. Kako nam je na upit potvrdila Divjak, upravo su odvjetnici tvrtke Mihočević&Bajs u srijedu na sudu zastupali tužitelje. To odvjetničko društvo zastupa zagrebačko sveučilište i u drugim slučajevima.
'Ovo je mobing sveučilišta'
- Boras i Sveučilište protiv mene su podigli dvije tužbe za klevetu vezano uz moju izjavu oko nepravilnosti u zapošljavanju. Iako sam od novog rektora Lakušića tražila u više navrata u pisanom obliku da se obustave ovi postupci u ime Sveučilišta, očito to nije napravljeno. Što se tiče obje tužbe, one se odnosi na moju izjavu o zapošljavanjima, a za što postoje jasni podaci u sustavu Centraliziranog obračuna plaća (COP) - kazala nam je Blaženka Divjak.
Kako ističe, tada, 2020. više je puta upozorila sveučilišta na zabranu zapošljavanja, no nisu reagirali. Potom je istupila javno.
- Oba ova procesa sad već traju dvije i pol godine i mogu reći da su prerasli u pravi mobing od strane Sveučilišta na kojem radim. Naime, kako se radi o mogućem kaznenom djelu, stalno moram odgovarati na neugodna pitanja ili slušati komentare na službenim sastancima, a tu je i problem tumačenja kada se javljam na pozicije za kojem imam kvalifikaije. S druge strane, zbog činjenice da tužba ide i u ime Sveučilišta, zatražila sam da na suđenje dođe i rektor Stjepan Lakušić, kako bi objasnio sadašnju poziciju sveučilišta o ovom pitanju. Iako bi logično i pristojno bilo da je on mene, kao sveučilišnu profesoricu na sveučilištu na kojem je on rektor, pozvao na razgovor o ovoj temi. - ističe Divjak.
Kako nam je kazala, Boras traži 20.000 kuna za "duševne boli", a ponuđena joj je nagodba prema kojoj bi se ona ispričala što je govorila neistine i više o tome ne bi smjela govoriti u javnosti. Na to, ističe, ne želi pristati jer bi onda ispalo da je kriva. Na ročištu je kao svjedokinja bila i bivša državna tajnica Branka Ramljak, koja je govorila o tome kako je Ministarstvo pažljivo vodilo procedure te u više navrata upozoravalo sveučilišta na kršenje Vladine odredbe, odnosno Zakona o državnom proračunu.