Sve je više pravomoćnih sudskih presuda u korist liječnika zbog neadekvatnog obračuna prekovremenog rada, no većina zdravstvenih ustanova odbija im isplatiti dosuđene dugove pa su svoj novac prisiljeni od bolnica naplatiti putem ovrha, upozorava Hrvatski liječnički sindikat.

"U nastojanju da se kupi vrijeme pravne službe zdravstvenih ustanova, čak i nakon jasno izrečenog stajališta Vrhovnog suda, ulažu žalbe na prvostupanjske presude, potpuno svjesne da će izgubiti spor i na drugostupanjskom sudu. Na taj način dodatno povećavaju dugove prema liječnicima za iznos daljnjih sudskih troškova i kamata. Pitamo se po čijem naputku i na čiju odgovornost", rekla je Hini predsjednica sindikata Renata Čulinović Čaić.

Kako isplatiti dug veći od milijarde kuna

S druge strane, ministar zdravstva Vili Beroš poručuje kako slijedom donesenih pravomoćnih presuda po tužbama radnika u zdravstvenom sustavu Ministarstvo zdravstva mora zajedno s Ministarstvom financija izraditi plan isplate razlike iznosa radnicima za prekovremene sate, s obzirom da se radi o visokom ukupnom iznosu. 

Beroš podsjeća da je, u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda, odredba o pravilnom obračunu prekovremenog rada uvrštena u Granski kolektivni ugovor 1. travnja, pa se od tada prekovremeni sati isplaćuju sukladno toj izmjeni.

Procjenjuje se da je ukupni dug liječnicima za prekovremeni rad u proteklih sedam godina dosegnuo između jedne i 1,5 milijarde kuna s kamatama i sudskim troškovima.

Čulinović Čaić kaže da su prije desetak dana uputili zahtjev za sastanak s premijerom i ministrima zdravstva, rada i financija, jer rješavanje problema isplate duga liječnicima traži sudjelovanje i dogovor triju resornih ministarstava uz suglasnost premijera. No, iz Vlade nisu dobili nikakav odgovor.  

Čelnica Liječničkog sindikata ističe kako ih nitko nije zvao na razgovor niti oko načina vraćanja neutuženog dijela duga, koji je nastao nakon podizanja tužbi, od 2018. do 2020.

"Čini se da moramo tužiti i za taj preostali dio duga i da nikoga nije briga što će se na taj način dug nepotrebno povećati za iznos kamata i sudskih troškova", rekla je.

Liječnici su, dodaje, nezadovoljni i zbog nekorektnog odnosa prema njima tijekom proljetnog vala epidemije koronavirusa, pa više nisu spremni ni na kakve dogovore s upravama bolnica o povratu dugova.

Nezadovoljni su jer im nisu bili plaćeni svi odrađeni prekovremeni sati, kao i zbog prisilnog korištenja godišnjih odmora umjesto da im se to vrijeme bilježilo kao rad u pričuvi i stalnoj pripravnosti.

Umjesto nagrada zakinuti i za rad u epidemiji

Također, suprotno naputku ministra zdravstva, liječnici su primali minimalni iznos naknade za vrijeme samoizolacije zbog kontakta s pozitivnim pacijentima, a izostala je i povišica plaće prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe.

"Trebamo li doista podizati tužbe i za nepoštivanje zakonskih propisa u epidemiji? Za razliku od većine zemalja EU-a, liječnici u Hrvatskoj nisu primili nikakve nagrade za rad u epidemiji, iako smo od vladajućih svakodnevno slušali pohvale i zahvale na naš račun", kaže Čulinović Čaić.

Poručila je da hrvatski liječnici napokon moraju saznati hoće li im država vratiti zarađeni novac i cijeni li sve što su radili od početka epidemije koronavirusa, kada su zdravlje nacije pretpostavili osobnom zdravlju, jer liječnici obolijevaju od koronavirusa deset puta češće od ostale populacije.