Hrvatska javnost ovih je dana saznala za plan prema kojemu bi ruski Rosnjeft preuzeo Inu od MOL-a, dok bi zauzvrat bili popustljivi oko Agrokorova duga Sberbanku. Ruska država vlasnik je i Rosnjefta i Sberbanke.
Rosnjeft bi kupio 19 posto dionica Ine od hrvatske Vlade, koja sad ima 44 posto vlasništva, s kojim ne može napraviti ništa. Ruski gigant bi uzeo od MOL-a 32 posto dionica Ine. Time bi Rosnjeft postao vlasnik 51 posto dionica, dok bi hrvatska Vlada zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica Ine.
Andrej Plenković bi to mogao smatrati svojevrsnom pobjedom budući da bi kontrolni paket ostao u rukama hrvatske Vlade koja bi tako izbacila svima mrski MOL. Zaposlenici Ine tvrde kako bi to bila dobra odluka za Hrvatsku ukoliko bi Rusi, kao što tvrdi Igor Sečin, čelnik Rosnjefta, ostavili na životu dvije hrvatske rafinerije, onu u Rijeci i Sisku. Rusi bez problema mogu vratiti naftna polja Ine u Siriji, jer je Putin politički pokrovitelj ratnog pobjednika Bashara al Assada.
Ponuda, međutim, nije idealna, i to bar iz tri razloga.
Prvo, Rusi bi Ini ukinuli istraživačke odjele, drugo, nije jasno je li riječ o Putinovom blefu - koji jako otežava političku poziciju Andreja Plenkovića, jer na njegovu vladu prebacuje teret eventualnog gašenja sisačke rafinerije. I treće, Amerikanci su žestoko protiv ove opcije, jer bi Rusija, preuzimanjem Ine, napravila takav strateški iskorak na Zapad, da bi to bio veliki poraz zapadne alijanse.
- Nije jasno zašto bi Rusi zadržavali obje rafinerije kad se to protivi ekonomskoj logici - kaže naš sugovornik upućen u naftni biznis. - Oni mogu obećati održavanje obje rafinerije, ali hrvatske potrebe može pokrivati već jedna, ako čak nije dovoljna MOL-ova rafinerija u Mađarskoj. Pitanje je, dakle, je li to samo mamac. S druge strane, Amerika će učiniti sve da Rusima zapriječi ulaz u Hrvatsku. Oni već drže Srbiju, imaju velik utjecaj u Makedoniji i BiH, snažno su prisutni u Sloveniji, kao i Crnoj Gori, i sigurno je da će im se ovdje postaviti prepreke prilikom pokušaja ulaska u sve strateške grane...
Rusija drži Europu u ovisnosti preko plina. Sjevernim tokom taj plin dolazi u sjeverozapadnu Europu. Južni tok je blokiran. Uspije li Rusija otvoriti pravac dobave na jugu, postići će višestruki uspjeh. Zaobići će neprijateljski raspoloženu Ukrajinu, koja bez ruskog novca za plinovod klizi u tešku krizu; pokorit će ostatak Europe i izbaciti Amerikance iz dobave plina preko LNG terminala. Hrvatska je u tom smislu vrlo važna. Zato Rusima cijena nije presudna: dobitak bi bio sudbonosan. Rusija zato, čuje se iz diplomatskih krugova, može omekšati sa Sberbankom no dobitak u energetici, Ina, plus možda HEP, bio bi Rusima pravi bingo!
Bingo nije prejaka riječ, jer bi, kontrolirajući Hrvatsku, Rusi zapravo došli korak bliže osiguranju strateške dominacije nad starim kontinentom.
Da je Sberbanka ušla u vlasništvo Agrokora - a Todoriću je ponuđeno 49 posto vlasništva i zadržavanje ureda, vozača i Mercedesa pod uvjetom da Rusima preda 51 posto tvrtke, Rusi ne bi Agrokor koristili kao lanac za plasman svojih poljoprivrednih proizvoda, nego kao polugu za politički pritisak na Vladu.
- Amerikanci su nam do sad uvijek govorili - nemojte s Rusima, nemojte s Kinezima, napravite LNG - ali nitko ništa ne nudi. Tako da su ovi Rusi to vrlo mudro skužili, kaže nam izvor blizak Vladi pa nastavlja:
- Rusi su odigrali svoje. Javno su priopćili svoju ponudu, i sad je potez ne samo na hrvatskoj vladi nego i na našim saveznicima. Gdje je Texaco, gdje je Enron, gdje je Shell? Zar oni ne vide što se tu događa s arbitražama i kako su Mađari dobili tu arbitražu? Sad se tu postavlja pitanje da mi pripadamo EU, da smo bliski saveznici s Amerima, i da sigurno i njima ne odgovara da Putinova firma - odnosno jedan od Putinovi ljudi - uđu u tu priču. Jer, onda se postavlja pitanje i LNG-a i svega ostalog tako da ovo sad nije Plenkijev problem, nego američki problem.
Ovakvo stanje je, kaže on, neodrživo: Ina će, ako se ovo stanje nastavi, propasti i onda ni ovih 44 posto neće vrijediti kao sad, dvije milijarde eura, nego dvjesta milijuna, i što ćemo onda...?
Mađari, objašnjava on, samo koriste ono što im je dao, najprije Račan a onda i Sanader. Oni su Inu integrirali u svoju bilancu, preuzeli su Bosnu i Sloveniju, preuzimaju polako i Hrvatsku i to tako ide... dokle?
Što se tiče Agrokora, naš sugovornik tvrdi da bi hrvatski dobavljači propali da je Sberbanka uzela tvrtku - oni bi pokrenuli predstečajne nagodbe u kojima bi se maksimalno naplatili ili bi uzeli tvrtku za milijardu i nekoliko stotina milijuna eura plasiranog kapitala. Todorić je ugošćavao Ruse, čak i premijera Medvedeva, jako je povezan s njima a kad je Medvedovljeva supruga poželjela jesti jedan raritetni sir, kojega nije bilo u Hrvatskoj, Todorić je poslao avion u Pariz, i sir im je dobavljen. No, krediti nisu vraćeni.
- Todorić je ljuto prevario Ruse. Ovdašnja revizorska kuća, koja je dugo radila za Todorića, uzela je principala u inozemstvu, pa su Todoriću namještali bilance. Tu će sigurno doći do velikih tužbi. Rusi rade na riječ: Todorić je prevario Hermana Grefa, čelnika Sberbanke. On sada lije krokodilske suze, tvrdi da je privremena uprava prevarila Sberbanku, a zaboravlja da ih je upravo on doveo u taj položaj. On će, zbog prijevare s revizorima, kad tad odgovarati pred američkim pravosuđem. Pisao je neistinite prospekte investitorima, a to se ne prašta.
Kako god bilo, Lex Agrokor iščupao je Agrokor iz ruku Sberbanke. Ovdje se trenutno vodi teška geopolitička, ekonomska, politička i pravna utakmica koja će još dugo trajati.
Ruski plan da kompenzira probleme svoje državne banke Sberbank u Agrokoru ponudom za Inu prema upućenim sugovornicima iz HDZ-a je vjerojatno osuđen na propast.
U prozapadnoj Vladi Andreja Plenkovića ruski utjecaj se pošto poto želi ograničiti i zatvoriti mu vrata, pa makar ponude za Inu bile i daleko bolje od partnerstva s mađarskim MOL-om. Uz to, velika je mogućnost da će s Agrokorom Hrvatska dodatno razljutiti Ruse ako se pokažu točne informacije da vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak planira izbaciti ruski Sberbank iz nagodbe o koncernu, iako je ta banka posudila enormnih 1,1 milijardi eura Agrokoru. No, s naše je strane interes za tu kompenzaciju mali ili nikakav.
- Naravno da je interes svakog investitora dobrodošao, ali ovo se ipak čini tek kao promidžbeni potez. Rosnjeft prije tog istupa Sečina nije poslao baš nikakvu informaciju Vladi da su zainteresirani - kaže nam upućeni sugovornik iz HDZ-a.
Sberbank inače tvrdi da je Agrokor nacionaliziran, jednako kao i Ivica Todorić. No, u HDZ-u okreću pilu naopako i za kredit koji su dali zapadni investitori na čelu s Knigheadom kažu da je dokaz da nije bilo nacionalizacije. Kreditori koji su dali 1,06 milijardi eura su tim kreditom preuzeli kontrolu nad procesima u Agrokoru.
Sberbank je inače pokrenuo tužbe protiv Agrokora gdje god može. Na arbitražnom sudu u Londonu čak tri, u Srbiji, Sloveniji i BIH žele plijeniti imovinu i da se ne prizna ‘Lex Agrokor’. Smatraju da su prevareni donošenjem zakona i žele se naplatiti gdje god mogu. A to može biti i ozbiljan problem za državu jer 1,1 milijarda eura koje potražuju, ako ne naplate od Agrokora, mogu pokušati naplatiti od države. Čelnik Sberbanka Herman Gref već je rekao da smatra da država treba platiti taj dug. Ali zadnjih dana Sberbank se ušutio. To se među upućenima tumači kao znak da čekaju što će biti s Rosnjeftom. I čelnik Sberbanke i čelnik Rosnjefta ne bi vukli poteze bez znanja Putina koji je srdačno primio predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
Ponuda Rosnjefta je došla ohrabrena tim potezom. Rusi nikada nisu igrali oštro s Hrvatskom i godinama preko nas pokušavaju doći do onoga što se zove izlaz na toplo more. No zapadni nam saveznici govore da ne puštamo Ruse i Vlada će to i vjerojatno i poslušati. No, osim što nam govore što ne žele, mogli bi nam jednom reći i što žele i pomoći nam. Primjerice, svi na zapadu znaju koje probleme imamo s Mađarima i MOL-om, ali zavaraju oči. Možda ova ponuda Rosnjefta natjera i Amerikance i EU da onda njihove tvrtke daju bolju ponudu - kaže nam energetski stručnjak.
U neformalnom razgovoru, bez ograde kaže da je Rosnjeftova ponuda jako dobra. - Rusi bi svakako bili značajno bolji partneri nego Mađari. Toga su svi svjesni. Kao i toga da Sečin ne bi istupio bez odobrenja Putina. No, teško da će od toga i nešto biti upravo zbog pritisaka sa zapada – kaže nam. - Idealno bi bilo kada bi u Inu ušli zapadne naftne kompanije i modernizirali je, a da paralelno gradimo i LNG terminal. Hrvatska bi tada na velika vrata ušla na energetsku kartu Europe – kaže naš sugovornik. No, na Zapadu ništa novo, oni još šute...
Putin njima dvojici vjeruje
Igor Sečin je član Putinova gremija. Potpredsjednik Rosnefta je Hrvat.
Herman Gref također je Putinov čovjek od povjerenja.
Obojica su nazočila sastanku s Kolindom, nakon čega je Rusija Hrvatskoj dala ponudu koja se ne odbija, “med i mlijeko”. No, Vlada to ne želi prihvatiti.