Svi sveti slave se 1. studenoga, a taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Zagrepčani od ranog jutra na blagdan Svih svetih dolaze zapaliti svijeće na grobove svojih najmilijih.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na Mirogoju gužve su od ranoga jutra. Izvanredne linije koje voze do Mirogoja već sada su pune, no najveća gužva očekuje se poslijepodne. Cijeli dan na Mirogoju se održavaju svete mise, a euharistijsko slavlje koje će predvoditi kardinal Josip Bozanić na rasporedu je u 16 sati.
Cijene na Mirogoju se kreću od 50 do 100 kuna za lampione i od 50 do 300 kuna za cvijeće.
POGLEDAJTE VIDEO
Gužve su i na splitskom groblju. Misa je u 14 sati, a predvodit će je splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić.
SPLIT
Već od ranoga jutra gužve su i na svih šest riječkih gradskih groblja, pogotovo na Kozali i Drenovi. Na groblju Kozala riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić u 15 sati predvodit će središnje misno slavlje i procesiju. Iz gradskih službi apeliraju da se građani na putu prema groblju koriste javnim gradskim prijevozom.
RIJEKA
I Vukovarci tradicionalno obilaze posljednja počivališta svojih najmilijih, na koja polažu cvijeće i pale svijeće.
Svijeće i cvijeće polažu i pored 938 bijelih kamenih križeva koji se nalaze nedaleko od središnjeg spomenika na tom groblju, a koji simboliziraju 938 žrtava srpske agresije na Vukovar 1991., ekshumirane 1998. iz masovne grobnice na obližnjem Novom groblju.
ŠIBENIK
Brojni građani pohode i mjesto masovne grobnice na Ovčari iz koje su 1996. godine ekshumirani posmrtni ostaci 200 ranjenika i civila ubijenih na tom mjestu 20. studenoga 1991. godine, dva dana nakon sloma obrane Vukovara. Svi su oni, sa još šezdesetak osoba, dan ranije odvedeni iz vukovarske bolnice. Njih 200 ubijeno je na Ovčari, dok se za ostalima još uvijek traga.
OSIJEK
U spomen na njihovu žrtvu građani polažu cvijeće i pale svijeće kod spomen obilježja i samog mjesta masovne grobnice udaljene dvadesetak metara od spomen obilježja.
KARLOVAC
Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi, i Bog ih sve poziva da budu sveti.
U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba: proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin u dolini Cedrona.
S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskoga rođenja, što su osobito primjenjivali na datume smrti svojih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u II. stoljeću.
Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao posebna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.
Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve - pripadnici jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu.
Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih pokojnika. Taj dan su pohodi grobovima i grobljima znak pažnje i vjere. Tog dana ljudi se mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, nazoče svetoj misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo "gdje s oka svaka suza nestaje".
Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.