Zbog otmice, silovanja i ozljeđivanja svoje bivše izvanbračne partnerice 37-godišnji muškarac s područja Splitsko-dalmatinske županije uhićen je u nedjelju ujutro, a u ponedjeljak tijekom dana je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku. Izveden je pred suca istrage koji mu je zbog opasnosti od ponavljanje djela, na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva, odredio jednomjesečni istražni zatvor.
Kako doznajemo, 25-godišnja djevojka je bila s društvom u noćnom izlasku u Splitu, a muškarac je tijekom noći, 27. ožujka, odlučio potražiti. Pronašao ju je u kvartu na splitskoj periferiji. Udario ju je u glavu zbog čega je djevojci od siline udara napuknula usnica te je izgubila svijest. Ugurao je u automobil marke Mercedes a potom se s njom odvezao 50-ak kilometara dalje, u drugo mjesto u županiji, iza Sinja. Prema neslužbenim informacijama, muškarac je svoju izvanbračnu partnericu, s kojom ima i dijete, silovao dva puta. Prvi put učinio je to u automobilu na brdu poviše kuće u kojoj je on stanovao.
Prisilio ju je i na druge seksualne aktivnosti te je navodno sve i snimio mobitelom. Potom ju je odvezao kući ne dozvolivši joj da ode iako je ona to pokušavala. Pokušavala je pobjeći i kada se muškarac zaustavio na benzinskoj postaji da utoči gorivo, piše Slobodna Dalmacija. U kući je silovao drugi put, iako je ona na taj drugi čin dala svojevrsni pristanak od straha da joj još više ne naudi.
Njihovu svađu tijekom ranih jutarnjih sati čuli su svjedoci, no kako djevojku nisu vidjeli u nedjelju ujutro, sve su prijavili policiji koja se odmah dala u potragu za njom. Nekoliko sati nakon dojave pronašli su i njega i djevojku čime su okončali višesatnu torturu kojoj je djevojka bila izložena.
On je odmah uhićen te je odveden u prostorije policije na kriminalističku obradu, a djevojci je pružena liječnička i psihološka pomoć. Utvrđene su joj lakše tjelesne ozljede poput ogrebotina i masnica po licu i tijelu.
Spomenuti 37-godišnjak je nakon provedenog krim istraživanja osumnjičen da je na štetu 25-godišnjakinje ostvario više kaznenih djela; Protupravno oduzimanje slobode, Teško kazneno djelo protiv spolne slobode u svezi kaznenog djela Silovanje i Tjelesna ozljeda.
Za teško kazneno djelo protiv spolne slobode 37-godišnjaku prijeti od tri do deset godina. Za protupravno oduzimanje slobode, članak 136. stavak 3. koji se između ostalog referira na posebno okrutne okolnosti počinjenja djela koje su ovdje slučaj, prijeti mu od jedne do deset godina zatvora.
Kako doznajemo, 37-godišnji muškarac otprije je poznat policiji i pravosudnim tijelima te ima podeblji dosje. Uglavnom je riječ o nasilničkom ponašanju, obiteljskom nasilju, krađama, razbojništvima i oštećenju tuđe stvari.
Zbog brojnih kaznenih djela je pola "odraslog" života, odnosno punih 13 godina proveo u zatvoru. Posljednja prijava za obiteljsko nasilje zabilježena je početkom ove godine, a postupak u tom slučaju još uvijek traje.
Mogu li stroži zakoni u budućnosti obeshrabriti potencijalne nasilnike i silovatelje, pitali smo splitskog neuropsihijatra, dr. Ivana Urlića.
- Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti, tu mislim na one najmlađe jer po mom mišljenju, ako ne ulažemo u kulturu poštovanja pristojnosti i tolerancije, nemamo što očekivati ni od strogih zakona. Oni ne mogu spriječiti ni koji ne cijene ni sebe i mogu si dozvoliti bilo što jer im je tako došlo. Stroga kazna bi trebala djelovati odgojno, ali ako on odgoja u osnovi nema, ako ne vjeruje u vrijednost odgoja, malo se može postići. To ne mora značiti da roditelji nisu pristojni, već da ih je u nekim slučajevima prerano preuzela ulica. Nažalost, za takve karaktere s odavno formiranim osobinama, u konkretnom slučaju muškarcu koji 20 godina vjeruje u besprizorno nasilje, teško je vjerovati da će ga zatvor promijeniti. Vidite i sami da mu zatvor ništa ne znači, ali svakako ga treba zatvoriti jer društvo se mora obraniti. Ne vjerujem da bi stroži zakoni utjecali na manji broj nasilja i silovanja jer je čovjek ono što jest kad se jednom ličnost formira. U zatvorima se radi sa zatvorenicima, pa i kad izađu iz zatvora nastoji ih se podržati u boljoj kontroli sirovih impulsa, ali koliko je to uspješno znaju socijalni radnici koji se njima bave - smatra dr. Urlić.