Autor je bivši diplomat i nekadašnji ambasador SAD-a u Republici Hrvatskoj te konzultant. Kolumna je preuzeta iz tjednika Express.

Ovo će biti moja posljednja kolumna prije američkih predsjedničkih izbora 3. studenoga. Nadam se da će do objave moje sljedeće kolumne, za dva tjedna, već biti proglašen jasan pobjednik, čime će nacija biti pošteđena razdoblja opasne neizvjesnosti.

Čini se da će rezultat biti jednako dosljedan kao u svakim američkim izborima nakon možda 1930-ih, što odražava posebnu osobnost Donalda Trumpa i njegov destabilizirajući utjecaj na američku politiku i međunarodne odnose.

Završni događaj u kampanji s potencijalom za promjenu oblika ishoda bilo je drugo sučeljavanje između Trumpa i demokratskog izazivača Joea Bidena 22. listopada. Iznenađujuće je da je to bilo prilično normalno i izjednačeno nadmetanje. Dovoljno bodova dobiveno je sa svih aspekata da omogući svakoj strani proglašenje pobjede.

Biden, iako se pred kraj očito umorio, bio je dobar, osobito u napadu na Trumpov dosje vezano uz pandemiju korona virusa i u predstavljanju sebe kao alternative koja ujedinjuje naspram kaotičnom razdoru Trumpova predsjedanja. Što se njega tiče, predsjednik nije mogao zadati završni udarac potreban za dramatičnu promjenu putanje utrke, unatoč opetovanom iznošenju nedokazanih navoda o Bidenu i njegovu sinu Hunteru vezano uz korupciju. Međutim, učinkovitija je bila razlika koju je Trump naveo između sebe kao odlučnog autsajdera i Bidena kao političara karijerista koji utjelovljuje status quo. Unatoč njegovu čestom laganju, Trump se pokazao pronicljivim i energičnim te su mu pripisane zasluge za dobro ponašanje u usporedbi s prvim sučeljavanjem. Brojni analitičari vjeruju da je njegov nastup bio dovoljan za stabilizaciju njegove kampanje i očuvanje izgleda za postizanje neočekivane pobjede kao u 2016.

U danima nakon sučeljavanja razlika između dvije kampanje je drastična. Predsjednik Trump ima frenetičan raspored putovanja po zemljama koje su od ključne važnosti za pobjedu, gdje se obratio velikome mnoštvu ljudi koji su pokazali puno entuzijazma. Njegovi pristaše puni su energije i motivirani, što je važan čimbenik u završnim fazama izbora.

Za razliku od njega, Biden ima lakši raspored i njegova javna događanja neobično su pripremljena zbog pandemije. Njegova publika je mala, drži fizičku distancu i svi nose masku. To je odgovorno ponašanje i namijenjeno je isticanju razlike u odnosu na kampanju republikanaca, čiji bi skupovi mogli pridonijeti širenju korona virusa, koje je ponovno u porastu u Sjedinjenim Američkim Državama.  
Međutim, demokrati riskiraju ostaviti dojam da će se Trump smatrati kandidatom u punom zamahu baš u trenutku kad posljednji neodlučni birači donose odluku.

U međuvremenu, Trumpova administracija čini sve što je u njezinoj moći da preokrene čak i mali broj birača koji bi mogli biti odlučujući u slučaju da izborni rezultat bude vrlo izjednačen. Primjerice, Trump je najavio da su Sjedinjene Američke Države napokon uspjele u posredovanju u pitanju Sudana i njegova priznanja Izraela te se nada kako će to neznatno povećati glasove Židova i evangelista u njegovu korist na Floridi i u Pennsylvaniji.

U posljednjem trenutku pokušava također postići privremeni sporazum s Rusijom o kontroli nad nuklearnim naoružanjem kako bi poboljšao svoje vanjskopolitičke referencije. On nastavlja s urlanjem o navodnim financijskim skandalima u koje su umiješani Joe Biden i njegova obitelj te se nada da će se ponoviti 2016., kad je u posljednjem trenutku pozornost privukla kontroverza oko e-mailova Hillary Clinton, što je možda prevagnulo na izborima u Trumpovu korist.

Ono što bi moglo otežati potencijalni Trumpov povratak ovog puta jest činjenica da je toliko Amerikanaca već glasalo, što omogućuje Bidenu ostvarenje svojeg vodstva iz anketa. Sadašnjim tempom, više od 70 milijuna Amerikanaca može naposljetku glasati ranije, što bi predstavljalo više od pola ukupne zbirne glasačke snage u 2016. To je uvelike zbog pandemije i želje da se izbjegnu gužve na biračkim mjestima na dan izbora, ali također je odraz izuzetno intenzivnog interesa birača za i protiv Donalda Trumpa. Neki predviđaju najveći odaziv birača u više od jednog stoljeća.  

U posljednjem tjednu kampanje ispitivanja javnoga mnijenja i dalje daje Bidenu zavidnu prednost od devet postotnih bodova na nacionalnoj razini. Na državnoj razini, na poprištu utrke, čini se da je u igri gotovo 13 saveznih država. Samo su u tri pobijedili demokrati u 2016., što znači da se predsjednik Trump u osnovi bori iz defenzivne pozicije.

Biden je trenutačno u vodstvu u svima osim u dvije od tih država, Teksasu i Ohiju. Međutim, njegovo vodstvo je tijesno u većini njih. S rizikom od pretjeranog pojednostavljivanja, ishod će odrediti dvije osnovne varijable. Ako Biden može pobijediti Trumpa u jednoj ili dvije države koje su tradicionalno sklone republikancima, tad će vjerojatno ostvariti odlučujuću pobjedu u cjelini. Ta kategorija uključuje Arizonu, Sjevernu Karolinu i Floridu.

Drugi scenarij je onaj na koji računa Trump da će mu donijeti pobjedu. Prema tom scenariju, predsjednik doista unosi zamah na dan izbora i naposljetku si osigura sve države koje naginju republikancima u kojima on mora biti u vodstvu. To ostaje vjerojatan rezultat, osobito ako ankete u ključnim saveznim državama nastave pokazivati da će utrka biti tijesna.

Ako se to dogodi, utrka će se tad svesti na tri tradicionalno demokratske države u kojima je Trump iznenađujuće pobijedio u 2016. ukupnom razlikom od 70.000 glasova (od 138 milijuna glasova diljem cijele nacije). To su države Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.

Po tom drugom scenariju, Biden bi trebao pobijediti u sve tri kako bi osigurao pobjedu, a Trump treba pobijediti samo u jednoj.  

Većina analitičara predviđa Bidenovu pobjedu, ali sjećanje na 2016. godinu tjera svakoga na razmišljanje. Iznenađenja u posljednji čas još su moguća - primjerice, izbijanje nasilja ili daljnja intervencija Rusije u ime Trumpa. Kažu da se Bidenova kampanja priprema za tijesan rezultat.

Ako je to istina, mogao bi to biti indikativan pokazatelj.