Udruga studenata biologije - BIUS osnovana je u ožujku 1999. godine, kao rezultat težnje studenata za ostvarivanjem što kvalitetnijeg, produktivnijeg i zabavnijeg studija biologije.  Osnivači, sa Sandrom Dujmovićem na čelu, uspjeli su oformiti Udrugu koja je danas neupitno jedna od najboljih i najafirmiranijih studentskih udruženja u Hrvatskoj.

Udruga sad već tradicionalno organizira Biološke kampove, na kojima sudjeluje oko 100 studenata, a unazad nekoliko godina uz hrvatske studente kampu se pridružuju kolege iz drugih država.

I ove je godine Udruga studenata biologije – BIUS pod visokim pokroviteljstvom Prirodoslovno – matematičkog fakulteta uz potporu predsjednika Republike Ive Josipovića organizirala Istraživačko – edukacijski kamp pod nazivom "Apsyrtides 2013" s ciljem inventarizacije vrsta i staništa te zaštite okoliša.

O projektu „Apsyrtides 2013“ koji  traje na otoku Cresu i creskom arhipelagu od 3.  do 12. svibnja razgovarala sam s voditeljima projekta Marinom Linardić i Matijom Andrićem, voditeljicom Sekcije za edukaciju Mateom Jarak, mentorom grupe za Biologiju mora Hrvojem Čižmekom te bivšim predsjednikom BIUS-a Nikolom Koletićem.

Marina, kako ste došli na ideju organiziranja BIUS-ovog istraživačkog terena na Cresu?

Ideja je nastala na velikom BIUS - ovom terenu na Hvaru. S obzirom da se svake druge godine održava teren na moru, odlučili smo odabrati lokalitet koji je poznat po svojoj bioraznolikosti i koji će omogućiti mladim biolozima da usavrše znanje stečeno na fakultetu i primijene to u praksi. Projekt kao takav izvrsna je prilika da se mladi biolozi već u studentskim danima specijaliziraju za određenu granu biologije i da nakon diplome budu spremni za istraživački rad. Isto tako, teren je izvrsna prilika da se kroz edukaciju lokalnog stanovništva i djece stekne neko iskustvo u promoviranju biologije, našeg rada i podigne svijest ljudi o važnosti ovakvog tipa istraživanja jedne studentske udruge.

Koji su ciljevi ovogodišnjeg projekta „Apsyrtides 2013“  kojeg provode mladi biolozi?

Ciljevi su inventarizacija flore, faune te gljiva otoka Cresa, Unija, Suska i Lošinja, prikupljanje podataka o bioraznolikosti otoka Cresa kao i osvrt na vrste karakteristične za određene tipove staništa, odnosno područja važna za očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini, procjena promjene pojedinih staništa u odnosu na postojeće karte staništa, pohranjivanje podataka u bazu Državnog zavoda za zaštitu prirode, te podataka za Vransko jezero, edukacijska predavanja i radionice sa svrhom približavanja problematike lokalnom stanovništvu te učenicima obližnjih škola, edukacija djece na terenu o osnovnim funkcijama ekosustava koji postoje na otoku Cresu i u njegovom podmorju, te njihovoj važnosti za stanovnike Cresa, izrada promotivnog materijala, brošura, poučnih ploča i web stranice koji bi imali značajnu ulogu u edukaciji javnosti o važnosti očuvanja i unapređenju postojećeg stanja, te u promidžbi otoka Cresa u svijetlu eko-turizma, snimanje fotografija za potrebe izložbe i promocije projekta, izrada Zbornika istraživačkih radova (analiza svih podataka), upoznavanje studenata s principima terenskoga istraživanja i osposobljavanje za budući rad na području inventarizacije i zaštite prirode.

Koliko studenata sudjeluje u projektu?

Sudjeluje oko stotinjak studenata, te još nekoliko mentora pojedinih sekcija uz strane studente iz Češke, Austrije i Makedonije.

Unutar udruge BIUS studenti su ovisno o interesu istraživanja opredijeljeni u sekcije, odnosno grupe. Koliko sekcija sudjeluje u istraživanju i promicanju zaštite okoliša?  

Na terenu sve zajedno sudjeluje 17 različitih sekcija: botanika, herpetologija, kopnene vode, leptiri, lišajevi, mekušci, mravi, pauci, ptice, sisavci, šišmiši, vretenca, gljive, ravnokrilci, stjenice, alge i edukacija te grupa za biologiju mora.

Kao voditeljica Sekcije za edukaciju Mateu Jarak nam je približila program kojeg oni provode u sklopu ovogodišnjeg projekta „Apsyrtides 2013“. Kakve radionice radite za djecu?

S djecom radimo radionice o staništima i vrstama koje se mogu pronaći na otocima u cresko – lošinjskom arhipelagu te igraonice za niže uzraste. Djecu podučavamo o nužnosti brige o zaštiti okoliša oko sebe.

Za koji uzrast su one koncipirane i koliko su djeca na otoku ekološki osviještena?

Radionice su prilagođene i osnovnoškolcima i  za srednjoškolski uzrast. Djeca su izrazito ekološki osviještena te vrlo rado sudjeluju u raznim „eko“ akcijama kao na primjer akcije čišćenja obale ili parkova. Često su okupljena u eko-grupama u svojim matičnim školama i znaju procijeniti što je loše za okoliš i kada nešto treba zaštiti ili posebno paziti.

Hrvoje, gdje ste do sad imali zarone i koji su vam daljnji planovi?

Kartirali smo morska staništa na zapadnoj strani Cresa i na otoku Zeče. Daljnji plan nam je kartiranje  podmorja otoka Unija. U terenskom dijelu istraživanja sudjeluje 8 studenata i  mentor. Nismo primijetili otpad i zagađenje prilikom istraživanja podmorja.Što je zaista lijepa vijest!

Prilikom odlazaka na teren, jeste li naišli na ilegalna odlagališta otpada? Ako da, je li to uz obalu ili u unutrašnjosti otoka?

Prilikom svog terenskog rada nismo primijetili ilegalna odlagališta otpada. Štoviše, iznenađeni smo činjenicom kako su otoci dosta čisti i primijetili smo dosta kontejnera za prikupljanje otpada, te čak i specijalizirane kontejnere za odvajanje otpada. Istu stvar su nam potvrdile i ostale sekcije koje su obišle otoke. Podmorje oko otoka je čisto te je otpad prisutan samo uz naseljena područje i u marinama.

Teren još traje, kako provodite slobodno vrijeme, ima li mjesta zabavi, nakon cjelodnevnog rada?

Kamp je u punom jeku, 100 ljudi vrši intenzivno terensko istraživanje po cijelom arhipelagu i vraćaju se u kamp oko 7-8 navečer. Nakon toga sakupljaju se dojmovi sa terena i pripremamo se za sutrašnji terenski izlazak. Kako smo smješteni u autokampu „Kovačine“ na otoku Cresu problem nam predstavlja jedino lošije vrijeme, tj. kiša pošto su ljudi smješteni u šatorima. Mjesta zabavi ima! I dalje održavamo tradiciju „Flankyball“ turnira, imamo i pehare i suce i čunjeve za označavanje terena

Za kraj, sve pozdravljam i zahvaljujem svim članovima udruge BIUS koji su izdvojili vrijeme kako bi odgovorili na pitanja.

24sata vam želi mnogo uspjeha u vašim daljnjim istraživanjima i promicanju ekološke osviještenosti te očuvanju okoliša! Bravo BIUS!