Kunu, kao nacionalna valutu plaćanja, zadržat ćemo još najmanje dvije godine. Prema guverneru Hrvatske narodne banke, Borisu Vujčiću, Hrvatska je ušla u tečajni mehanizam tj. čekaonicu za uvođenje eura. U Dnevniku Nove TV pojasnio je kako u budućnosti moramo ispuniti niz uvjeta kako bismo ostvarili cilj, no kako je optimističan.
- Postoje tzv. kriteriji nominalne konvergencije koje zemlja u toj čekaonici mora ispuniti. To su stopa inflacije, kamatne stope, budžetski deficit koji ne smije biti veći od tri posto BDP-a i javni dug koji se mora smanjivati prema razini od 60 posto po jedno dvadesetini razlike između sadašnje razine javnog duga i 60 posto. Uz to moramo održavati, kao peti kriterij, i stabilan tečaj oko ovog tečaja po kojem smo ušli u mehanizam - pojasnio je Vujčić.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska u čekaonici za euro
S obzirom na nadolazeću ekonomsku krizu, rekao je kako je kako možemo ispuniti uvjete. Prema domaćim, ali i prognozama Europske središnje banke tijekom 2021. trebalo bi doći do snažnog oporavka BDP-a. On će nažalost tijekom 2020. pasti za oko 10 posto. Nadalje, tečaj oko kojeg bi trebali ući u eurozonu je oko 7,5 kuna po euru.
- Ovaj tečaj nije tečaj po kojem ćemo neophodno konvertirati kune u euro. Taj tečaj ćemo znati prije samog ulaska u eurozonu, otprilike šest mjeseci. Tada Europska komisija treba donijeti odluku jesmo li zadovoljili ovih pet kriterija. Tada se utvrđuje i taj tečaj, donosi se zakon o konverziji i kojim se ustanovljava taj tečaj po kojem se sve konvertira - rekao je Vujčić.
Napomenuo je kako naš tečaj uvijek fluktuira. Posljednjih 25 godina smo bili oko 7,5 te ga držimo i tijekom ovog tečajnog mehanizma. Oni će i dalje fluktuirati, no to je dopušteno. Cijelo to vrijeme hrvatska tečajna politika ostaje ista.
Dobra vijest u tome je što bi se, ako uđemo u eurozonu 1. siječnja 2023. krediti trebali besplatno konvergirati u eure.
- To je besplatno. Konverzija svih kredita će se obavljati prema konverzijskom tečaju bez ikakve naknade. Nema tu nikakvog prodajnog ili kupovnog tečaja nego se po tom tečaju koji će biti u zakonu sve konvertira - pojasnio je Vujčić.
U tom procesu ljude će dočekati i dvojne cijene na policama trgovina. Njih bi trebali uvesti čim doznamo tečaj po kojem ulazimo u eurozonu.
- Treba računati šest mjeseci prije ulaska i onda će se nastaviti te dvojne cijene barem još šest mjeseci nakon ulaska. Tako da se ljudi naviknu na te cijene. Da možete vidjeti u svom dućanu i šest mjeseci prije koliko eura plaćate za kavu, za jogurt itd. Jer onda vam ne može netko 1. siječnja odjednom povisiti tu cijenu za duplo ili 30 posto. Ili ćete reći 'doviđenja, idem negdje drugdje kupovati'. I to je najbolji regulatorni mehanizam - rekao je Vujčić.
HNB ipak neće imati mehanički način za kontroliranje cijena.
- Ako građani vide da ih netko baš hoće zeznuti i povećati im cijene zato što smo ušli u eurozonu, onda kažete 'doviđenja, neću kupiti kod vas, idem kod nekog drugoga'. Ali ja mislim da imamo još neke načine da organiziramo tu transparentnost na način da, ono što se kaže 'shame and blame' onih koji će pokušati tako nešto raditi. Da će ljudi moći poslati takvu informaciju, na jedno mjesto ako postoje takve nepoštene trgovačke prakse. Iako svatko može određivati cijenu kako hoće, ali pokušavati ovako nešto iskoristiti da dignete cijenu, stvarno nije što bi trebalo smatrati fer trgovinom - rekao je Vujčić.
Prema iskustvima drugih zemalja, cijene zbog uvođenja eura rasle su 0,23 posto. To se odnosi na potrošačku košaricu.Dio ugostiteljskih ili kulturnih usluga je rastao, dok su druge cijene padale. No uz prilagodbu od šest mjeseci, cijene ne bi smjele divljati.
- Mi moramo nastojati ući što prije u eurozonu, odnosno zadovoljiti ovih pet kriterija nominalne konvergencije što prije. Najprije je to moguće učiniti 1. siječnja 2023. godine - rekao je Vujčić.