Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Suprotno najboljoj svjetskoj praksi, osobe s akademskom titulom magistra ili doktora znanosti u Hrvatskoj smatraju se nekompetentnima za rad s djecom u osnovnoj i srednjoj školi. Pokazuje to slučaj dr. sc. Gordane Pavoković (41) iz Rijeke koja već godinama pokušava od Ministarstva obrazovanja i znanosti dobiti odobrenje da predaje prirodu i biologiju u osnovnoj školi. Pavković je završila diplomski studij za sanitarne inženjere pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, zatim je diplomirala na poslijediplomskom studiju biologije, smjer ekologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Položila je pedagošku grupu predmeta na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na kraju je doktorirala medicinsku mikrobiologiju.

- Nisam prvotno završila studije ili studijske smjerove koji se navode u čl. 2. pravilnika kojim je propisana stručna sprema za obavljanje poslova učitelja prirode i biologije u osnovnoj školi. Naknadno sam završila poslijediplomske studije, odnosno stekla titulu magistra znanosti (biologija/ekologija) i doktora znanosti (biomedicina/polje mikrobiologija). Položila sam i pedagoške predmete na Učiteljskom fakultetu. Od Ministarstva tražim da priznaju moje kvalifikacije i dozvole mi da radim u školi - kaže Gordana Pavoković. Prema pravilniku, biologiju i prirodu mogu predavati oni koji imaju titulu profesora biologije, dipl. ing. biologije, dipl. ing. molekularne biologije ili dipl. ing. ekologije. Pavoković nema te titule i traži od ministarstva da utvrdi jesu li studiji koje je završila jednako vrijedni kao programi koje propisuje pravilnik o nastavnicima biologije. To pokušava već tri godine, ali odgovora, kako tvrdi, nema.

- Unatoč mojim višegodišnjim nastojanjima i legitimnim zahtjevima dolazim na gluhe uši, a sve isključivo zato što u ministarstvu ne postoje kvalificirani ljudi za ocjenu studijskih programa koje sam završila i procjenu mojih kompetencija - smatra dr.sc. Pavoković. Tvrdi da danas u osnovnim školama prirodu i biologiju uglavnom predaju oni koji su završili razrednu nastavu s pojačanim predmetima iz prirodoslovlja, dok se doktore znanosti iz polja biologije, a vjerojatno i iz drugih polja, redovito utvrđuje nekompetentnima.

- Ovakvim pristupom dolazi se do apsurdnih posljedica. Primjerice, najistaknutiji sveučilišni profesori biologije u Hrvatskoj koji kao diplomski studij nisu završili biologiju na PMF-u, ali su naknadno završili poslijediplomske studije biologije ili doktorirali biologiju, pišu i objavljuju znanstvene radove iz oblasti biologije i sl., ne bi nikad mogli predavati prirodu u osnovnoj školi - upozorava Pavoković.

Dr. sc. Gordana Pavoković, uz sve akademske titule i formalno obrazovanje, autorica je i koautorica nekolicine znanstvenih i stručnih radova, a neprestano se i stručno usavršava te aktivno radi na proučavanju i zaštiti prirode.

- Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta 2011. godine podnijela sam zahtjev za izdavanje rješenja kojim bi mi bilo dopušteno zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme na radnome mjestu učitelja prirode i biologije u osnovnoj školi. Iako je to bilo dužno, ministarstvo nije donijelo rješenje niti obavijestilo o stavu iz kojeg bi proizlazilo kako je, unatoč svoj stručnoj spremi, taj zahtjev neosnovan - kaže Gordana Pavoković. Zbog toga su njezine mnogobrojne molbe i javljanja na natječaje za radno mjesto učiteljice prirode i biologije odbijene, a nikad nije pozvana na razgovor za posao. - Problem je što zakon nije predvidio slučajeve kao što sam ja i iz svega proizlazi da nemamo kompetentne ljude koji bi takve situacije znali procijeniti. Svaka moja žalba samo ruši natječaj, ja platim sudske troškove, natječaj se ponovi i tako u krug. Sustav promovira minimalne uvjete, a zanemaruje kandidate s najviše stručnosti - zaključuje Pavoković, kojoj je osporena žalba protiv ministarstva te je morala platiti i sudske troškove od 1000 kuna.

Dodaje kako već 14 godina vrijeme provodi proučavajući prirodu te neprestano usavršava svoje znanje i stalno uvijek uči.

- Bila bih sretna kad bi zaposlili nekog boljeg od mene, ali isto tako smatram uvredom kad se mene smatra nekompetentnom te kad se zapošljavaju osobe s najmanje iskustva i najosnovnijim kvalifikacijama jer je zakon nedorečen - zaključuje na kraju Gordana Pavoković.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.