I dosad smo odvajali otpatke od voća i povrća. Imamo vlastiti vrt, pa smo ih kompostirali. Od odvoza do odvoza napunimo i po 50 kilograma ostataka.
To nam je rekla Gordana Anić, vlasnica voćarne Mali plac na zagrebačkoj Kajzerici. Često joj kanta nije dovoljna za cijeli tjedan, pa ostatak odlaže u vrtni komposter iza kuće.
Na Kajzerici, koja ima oko 7000 pretežno mladih stanovnika, pratili smo odvajanje biootpada od 17. lipnja, kad su u kvart stigle smeđe kante, a potom i biorazgradive vrećice u kojima se biootpad odlaže u kante. Nove kante uglavnom su netaknute ili su u njima plastične vrećice s ostalim otpadom. Tu i tamo je ono što bi trebalo biti, a i to je samo pokoja kora banane.
- Ljudi nemaju motiva za odvajanje. Pogotovo u zgradama, gdje odvoz plaćaju po volumenu kante. Isto je onome tko odvaja i onome tko sve baca u istu kantu - kaže aktivist Tomislav Tomašević.
I na dežurnom telefonu Zagrebačkog holdinga potvrdili su da su računi svima isti.
Iz zagrebačke Čistoće najavljuju cjenik s “mrkvom i batinom”.
- Plaćat će se fiksni dio, za obaveznu minimalnu javnu uslugu, i varijabilni, prema volumenu spremnika za miješani komunalni otpad i broju odvoza. Tko bude imao više miješanog otpada, plaćat će više - rekli su iz Čistoće.
Već se spominjalo da će odvoz poskupjeti do sto posto.
Zagrepčanima u stambenim zgradama 17. lipnja su poštari počeli nositi Čistoćine pakete vrećica. Dobili su 13 žutih vrećica za plastiku od 60 litara i 26 vrećica od 30 litara za biootpad. To im je besplatno do kraja godine.
Kante za biootpad do 2. srpnja dobilo je 70.000 stanova u Zagrebu. Oni su dobili oko 7700 kanti, u prosjeku devet stanova dijeli jednu kantu.
U Čistoći kažu da su od 15. lipnja do 1. srpnja iz kućanstava odvezli 408.470 kilograma biootpada, što je 4,4 posto otpada koji je otišao na odlagalište. Dok Zagreb ne izgradi vlastitu kompostanu, a neće prije 2021., biootpad voze privatnoj tvrtki u Križevce. To se plaća 1470 kuna po toni. Prelog tu uslugu drugim gradovima i općinama naplaćuje 210 kuna po toni. Dio biorazgradivog otpada Zagreb predaje Zrinjevcu na kompostiranje. Hrvatska mora od 2020. odvajati polovicu biorazgradivog otpada (kuhinjski i vrtni te papir), plastike i stakla, metala i tekstila, a odvaja oko 25 posto. U Prelogu odvajaju 60 posto. Grad ima kompostanu, sortirnicu za otpad i prodavaonicu namještaja koji je bio glomazni otpad pa je obnovljen. Računi su Preložanima isprva smanjeni, no potom su ipak porasli. Što se više otpada obrađuje, troškovi rastu, kažu u tamošnjem Pre-komu.