Nacionalni ispiti i ove školske godine polagat će se u ožujku. Učenici četvrtih razreda polagat će iz iz tri predmeta, hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva. Učenici osmih razreda, kao i lani, polagat će nacionalne ispite iz osam predmeta. Ministarstvo znanosti i obrazovanja još nije donijelo odluku hoće li već od ove školske godine i ovi ispiti biti uvjet za upis srednje škole. Mnogi ipak smatraju kako za to još nije vrijeme jer ispiti još nisu dovoljno standardizirani, te da je potrebno još barem nekoliko godina prilagodbe, i ispita i učenika.

Ključni trenutak

Rezultati ispita zasad službe školama da okvirno vide gdje su im učenici sa znanjem. No jedan je ravnatelj već nakon prvih rezultata ispita, još u eksperimentalnoj fazi, 2022. godine, odlučio pokrenuti novi model nastave. Učenici sedmih i osmih razreda u Osnovnoj školi Sibinjskih žrtava u Sibinju u Brodsko-posavskoj županiji, nastavu kemije i fizike ne pohađaju uobičajeno, već podijeljeni na "naprednu" i "osnovnu" skupinu.

- Odlučio sam pokrenuti ovaj model nakon prvih rezultata nacionalnih ispita još u pilot-projektu. Bili smo među 81 školom u kojoj je započela provedba. I ranije me privlačila ta ideja, a nacionalni su bili ključan trenutak da prelomimo i riskiramo. Dogodilo se ono čega smo se i pribojavali, nisu sve reakcije bile pozitivne. Žao mi je što ljudi misle da se nismo pripremili - kazao nam je ravnatelj Josip Šišmanović koji i ove školske godine nastavlja s modelom podijeljene nastave jer se, kaže, pokazao uspješnim.

Važno je da svi razumiju gradivo

Radi se o primjeni sistema dopunske i dodatne nastave, ali primijenjene na sve učenike i redovnu nastavu. Učenici su prema pokazanom znanju podijeljeni na "naprednu" i "osnovnu" skupinu, te nastavnici s njima prolaze isto gradivo, ali se u naprednoj grupi rade zahtjevniji zadaci i nadograđuje osnovno gradivo, dok se u osnovnoj gradivo više obrazlaže, radi laganijim tempom, s naglaskom na to da svaki učenik na kraju razumije i savlada sadržaj.

- Projekt provodimo u matičnoj školi koju pohađa oko 480 učenika, u područnima nismo bili u mogućnosti. Sudjeluju tri sedma i tri osma razreda, pazimo na to da je osnovna skupina manja, kako bismo im se mogli više posvetiti. Po jedan razred u generaciji nije podijeljen. Nakon ove tri godine rezultati su opipljivo bolji. Na nacionalnim ispitima u ožujku ove godine naši učenici najbolje su napisali fiziku i kemiju. Osmaši su iz kemije imali 12-13 posto bolji rezultat od županijskog prosjeka, a na fizici 23 posto. Na razini Hrvatske, oko 17 posto učenika u fizici je bio ispod prosjeka, kod nas samo 6-7 posto - ističe Šišmanović.

Ključna podrška roditelja

Učenici, objašnjava, pišu iste testove, no upravo način rada doveo je do toga da i učenici koji su bili lošiji u ova dva predmeta postižu dobre rezultate. Ključna je bila podrška roditelja, bez koje model ne bi mogao biti ni uveden. Već treću generaciju roditelji daju podršku ovome načinu rada.

- Ponudili smo učenicima iz osnovne grupe da prijeđu u napredniju, oni su to odbili. U ovoj skupini se osjećaju dobro, imaju 4, skoro 5, tu su primijećeni, razumiju što se radi. To je i posao nas ravnatelja, da se učenici osjećaju bolje i da budu uspješniji. Nastavnik s njima sve prolazi, ali se duže zadržava na sadržajima koje učenici ne razumiju - svi pišu iste testove i u osnovnoj grupi dobivaju i dobre ocjene. Kako se osjećaju? Kako bi se osjećao kad bi stalno dobivao jedan? Iako je u početku kod svih bilo malo skepse, djeca u podijeljenim skupinama su zadovoljna, i nastavom i ocjenama i znanjem. Čak i u razredu koji nije podijeljen misle da bi bolje učili. Zanimljivo je koliko nas strah od podjele blokira, no ja sam sretan da će ovih četiri-pet generacija imali iskustvo kakvo nitko nije imao - govori ravnatelj.

Funkcioniraju kao zajednica, a ne konkurencija

Na pitanje je li bilo bulinga među učenicima zbog podjele, kaže da nije, osim na početku nekoliko ispada koji nisu bili vezani uz sam model. Šišmanović kaže i kako ga zasad nisu kontaktirali druge kolege, iako im u školu na predavanja dolaze studenti i profesori kemije osječkog fakulteta.

- Učenici se ne doživljavaju kako konkurencija, ili bolji i lošiji, a podjelu na djevojčice i dječake sam uveo u tjelesnoj kulturi. Dobili smo zanimljivu situaciju gdje učenici više i nisu vezani za razred, već su svi zajedno generacija i tako se i ponašaju - ističe Šišmanović.

Za nacionalne ispite smatra kako su korisni zbog poplave odlikaša i stalne utrke za najboljim ocjenama.

- Događa se porast odlikaša, pa se dogodio vanjski pritisak na sustav i ocjene su nerealne, ne odražavaju znanje. Nekad je čak prisutan i pritisak iznutra, jer ravnatelji žele uspješnost. No nepravda se mora smanjiti, moramo djecu naučiti i da se uspoređuju i da je znanje važno. Ipak, netko bi trebao reći što očekujemo za 10 godina provedbe ispita, potrebno je raditi analize prvih nekoliko godina, pa onda uvesti ocjene, i na kraju upis u srednju. Dok nema jasne strategije, ni nacionalni neće moći dati rezultate kakve bi trebali - zaključuje ravnatelj iz Sibinja.