Stajala je pred ogradom bivše vojarne Čerkezovac, u blizini Dvora na Uni. Ne znamo što točno tamo čuva, nije nas pustila ni blizu ograde. Tamo će se, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, kako se čini, ubuduće odlagati sav hrvatski nuklearni otpad.
Nakon što su propali pregovori sa Slovencima o zajedničkom odlaganju pored nuklearke Krško, sve je izglednije kako će ovdje od 2025. biti smještena ne samo naša polovica nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Krškog, već i sav radioaktivni otpad proizveden u Hrvatskoj, koji se zasad nalazi u Institutu Ruđer Bošković.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić otvoreno je izrazio svoj stav. Prema njemu, Čerkezovac je neperspektivna vojna imovina spremna za primopredaju te, u konačnici, za pripremne radove. Čini se kako je vrh donio odluku.
No što o ovoj ideji misli lokalna vlast? Što o radioaktivnom smetlištu u vlastitom dvorištu kaže domaći svijet?
- Općina Dvor ima jasan stav da smo mi protiv toga. Protive se građani, protivi se institucija općine i protivim se ja kao načelnik - kaže nam Nikola Arbutina, načelnik Općine Dvor.
- Loše je ovo što nije postignut dogovor sa Slovenijom jer naš stav je da otpad treba zbrinjavati na mjestu nastanka, a ne na drugoj lokaciji. Samo mjesto određivanja odlagališta je politička odluka donesena još 1999. Ono što meni ostaje kao načelniku jest da vodim brigu o građanima i zaštiti okoline, da dobijem red koraka koji će se rješavati po tom pitanju te da se cijeli proces odvija transparentno - dodaje Arbutina.
S njim se slaže i Darinko Dumbović, saborski zastupnik i gradonačelnik obližnje Petrinje.
- Odluka definitivno nije prihvatljiva za ovo područje koje trajno zaostaje u razvoju. Nismo zaslužili da budemo rješenje hrvatsko slovenskih odnosa, posebno kad je u pitanju nuklearna elektrana koja će ostaviti posljedice na život građana i na njihovu budućnost. Umjesto da se borimo da budemo nacionalno blago, mi se borimo da ne postanemo nacionalno smeće - rekao nam je Dumbović.
Mišljenje rijetkih mještana je podijeljeno.
- Ma neka rade što hoće. Nemam što izgubiti. Sreća barem pa su nam se djeca raselila - slegnuo je rezignirano ramenima Luka Stanić, lokalni komunalac. Kaže kako već mjesecima noću čuje kamione koji nešto dovoze u vojarnu. Ne zna što voze.
- Ne bojim se otpada, ako to naprave po zakonu. Ali strah me da neće sve biti obavljeno po propisima. Netko će se tu nakrasti, kao i dosad na svemu - nasmijao se gorko Stanić.
S druge strane, Davor Dujlović iz Javornika je zabrinut. Nalakćen na bicikl, izložio nam je svoje strahove.
- Uvijek se može dogoditi nekakva havarija. Otkud da ja znam je li to sto posto sigurno? Bio bi red da država nešto refundira, ali mi tu nećemo dobiti ništa. To je dvosjekli mač, i djeca su tu... - kaže nam Davor, jedan od mještana koji nema pojma što čeka njega i njegovu obitelj jednog dana kad mu u susjedstvu odlože sav hrvatski radioaktivni otpad.
Ćorić: Odlagalište radioaktivnog otpada u Čerkezovcu po najvišim okolišnim standardima
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je u utorak da Hrvatska nastavlja aktivnosti u vezi s odlagalištem radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, u općini Dvoru, po najvišim okolišnim standardima jer jučer nije postignut konsenzus o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krškog.
- S ljudima u Čerkezovcu u općini Dvoru ćemo razgovarati. Tamo žive stanovnici Republike Hrvatske i dijele sudbinu svih stanovnika Hrvatske, te je dosta izvjesno da idemo da odlagalište bude u Čerkezovcu, ali po najvišim okolišnim standardima, poručio je ministar Ćorić u Karlovcu te dodao kako "ne postoji nikakav razlog za strah jer takva skladišta postoje širom Europe".
Opovrgnuo je i strahovanje iz BiH da bi skladište u Čerkezovcu ugrožavalo razvoj, poslovanje i život s druge strane granice. "Ništa, pa ni život bilo koje osobe, s bilo koje strane rijeke Une, u Hrvatskoj ili u BiH, neće biti ugroženo", istaknuo je.
Ćorić je rekao da se "svaka zainteresirana strana može uključiti u raspravu kada tehnička specifikacija projekta i njegova ekološka komponenta dođu u javnu raspravu i po tom će pitanju moći pokrenuti bilo kakvu akciju".
Ocijenio je da su paušalni politički manifesti s druge strane granice i od lokalne samouprave u Dvoru potpuno deplasirani. "Pozivam ih da pitaju, da se informiraju što jedno takvo skladište nosi, a ne da siju strah među ljudima i skupljaju jeftine političke poene i ništa drugo", poručio je ministar.
Na pitanje ima li Hrvatska alternativnu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada ako u Čerkezovcu zbog nekog razloga ne prođe studija o utjecaju na okoliš, Ćorić je odgovorio kako "plana B nema" i da bi se u tom slučaju pribjeglo prihvaćanju slovenske ponude o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada u Sloveniji, na čemu se jučer hrvatska strana zahvalila.
- O toj lokaciji i Čerkezovcu struka preliminarno govori već 30 godina, uz sve moguće parametre i mi nemamo pravi sumnjati u to. Osim radioaktivnog otpada iz NE Krško, koji Hrvatska ima obavezu zbrinuti, mi moramo zbrinuti i radioaktivni otpad nastao u Hrvatskoj, želimo riješiti cijeli problem, a ne da se taj otpad sada skladišti na desetcima lokacija u Europi, rekao je Ćorić.
Odgovarajući na pitanje ne bi li od rente za skladište u Čerkezovcu općina Dvor imala koristi, Ćorić je odgovorio da bi, ali ta korist "nikako ne bi trebala biti prevladavajući argument", nego da građani "budu upoznati sa svim aspektima skladištenja radioaktivnog otpada, da ono neće predstavljati nikakvu ugrozu" ni naših građana, ni onih s druge strane granice - u BiH.
Hrvatska i Slovenija na sjednici međudržavnog povjerenstva koje prati provođenje Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krškom, održanoj jučer na Bledu, nisu postigle konsenzus o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini, u blizini Krškog, te Hrvatska nastavlja aktivnosti vezane uz vlastito odlagalište.