Tek je drugi radni dan nakon jednomjesečne zimske stanke od zasjedanja Sabora, a velika većina zastupnika već nije na svom radnom mjestu. Sabornica je u četvrtak poluprazna, tek 15-ak njih sjedi u saborskim klupama.
Raspravili su nekoliko točaka, među kojima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kojeg je pisao bivši HDZ-ov ministar državne imovine Goran Marić, a kojeg je nakon njegove smjene završio novi ministar Mario Banožić.
Pogledajte video
Ovim zakonom se uređuje imovina koja je ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su ga koristila. Takve je imovine najviše u turizmu gdje su primjerice hoteli i drugi objekti postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države.
Zastupnici su donošenje ovog zakona i rješavanje ovog problema pozdravili, uz pojedine primjedbe, a zbog nekih izmjena od svoje prvotne verzije negodovao je upravo Goran Marić koji je najprije naglasio da Hrvatska ovaj zakon čeka 25 godina, da se njime ukida anarhija te da je temelj za renesansu Hrvatske.
Upitao je svog nasljednika zašto je iz zakona izbačena cijena zakupa zemljišta za kampove, koja je tijekom savjetovanja s javnošću bila 12 kuna po metru četvornom i na koju, naglasio je, nije bilo nijedne primjedbe te zašto je određeno da tu cijenu Vlada određuje uredbom.
- Ipak je neka nevidljiva ruka ispisala da te cijenu nema u zakonu nego da ju određuje Vlada uredbom. Zamislimo Zakon o PDV-u gdje bi pisalo da stopu određuje Vlada uredbom, Zakon o trošarinama da isto određuje Vlada uredbom ili Zakon o porezu na promet nekretnina gdje će visine poreznu stope odrediti Vlada uredbom - istaknuo je Marić dodavši kako ne bi bilo zgodno da za cijenu koja je bila 12 kuna Vlada odredi šest kuna.
- Određivanje cijene zakupa zakonom bilo bi transparentnije i jasnije. Niti jedan zakon nije pripreman tako temeljito, transparentno, profesionalno, jasno, ozbiljno, etično kao ovaj zakon. Godinu i pol sam ja pisao ovaj zakon dan i noć sa svojim suradnicima i nitko nije imao primjedbe da je cijena u zakonu. Sad odjedanput ispada to najveći problem. Osobno smatram, bez imalo lažnog kompleksa, da ne znam postoji li osoba u Hrvatskoj koja je više i dublje uronjena u ovaj problem od mene - poručio je.
Ministar Banožić poručio je kako je nakon postupka savjetovanja bilo još nekoliko sastanka s predstavnicima Ministarstva turizma te da je taj prijedlog došao upravo od njihove strane.
- Ministarstvo turizma je u kontaktu sa turističkim subjektima i predložilo da cijena zemljišta bude definirana uredbom zato što bi, ako cijena bude znatno niža u odnosu na tržišnu, Europska komisija mogla to smatrati kao potporu - rekao je Banožić dodavši da ukoliko trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave prodat će ga po tržišnoj cijeni.
Marić je poručio kako je resorno ministarstvo koje donosi ovaj zakon Ministarstvo državne imovine, a ne turizma i pita se kako Ministarstvo turizma nije imalo primjedbe tijekom savjetovanja i kada se zakon pisao.
- To je smokvin list potpora i nema nikakvog opravdanog razloga da cijena nije u zakonu - poručuje Marić.
Ističe kako cijena od 12 kuna, koja je bila u prijedlogu zakona, nije iz rukava ubačena u zakon već je rezultat dvogodišnje analize i razgovora sa svim čimbenicima i svim sudionicima u procesu.
Prihodi od zakupnine za turističko zemljište, kao i od prodaje turističkih zemljišta, dodao je Banožić, dijelit će se na način da 40 posto pripadne lokalnim jedinicama, 20 posto županijama i 40 posto Fondu za turizam.
Mostov Miro Bulj smatra da prihod od zakupa ili prodaje zemljišta treba pripasti uglavnom lokalnim jedinicama koje najviše ulažu u infrastrukturu, a ne dijeliti s županijama.
- Županijama ne treba ići ni kuna, ne zaslužuju ni lipe jer su one ionako protočni bojler pun kamenca i štetočine razvoja Hrvatske. One su i dovele do problema, treba ih i ukinuti, a lokalna samouprava je je ključ razvoja Hrvatske - poručio je i predložio da 80 posto prihoda od zakupa ide općinama i gradovima, 20 posto za Fond za turizam, a županijama ništa.
Da veći udio trebaju dobiti lokalne jedinice smatraju i IDS-ov Tulio Demetlika te HSS-ov Branko Hrg, koji se slaže i sa Marićem da bi cijene trebalo definirati zakonom.
- Jasno je da ne mogu biti cijene svugdje iste za sve za kvadrat, ali nekakva temeljna cijena koja se onda množi sa koeficijentom morala bi biti jednaka. Koeficijent je taj koji određuje vrijednost nekog zemljišta ovisno o njegovom položaju - ističe Hrg.
Demetlika i SDP-ov Peđa Grbin upozorili su kako će zbog različitih koeficijenata prema kojim će se korigirati cijene zakupa po županijama poduzetnici u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji plaćati veće naknade.
- Poduzetnici iz Istarske županije će u odnosu na poduzetnike, recimo, sa Cresa ili Lošinja, koji su turistički vrlo isplative destinacije plaćati duplo veću naknadu. Držim da se radi o diskriminatornom rješenju - istaknuo je Grbin.
Anka Mrak Taritaš (Glas) poručuje kako cijeni napore da se ovaj problem, koji nije nimalo jednostavan, proba riješiti te da je zakon naznačio probleme, ali ih ne rješava do kraja. A kao jedan od velikih problema izdvojila je utvrđivanje zemljišta, odnosno građevinskih čestica. I ostali su se složili s njom.
Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar misli da je skivena intencija novog zakona da se trgovačkim društvima ili vlasnicima kampova omogući kupovina državnog zemljišta na kojem se nalazi.
- To zemljište se ne mora nužno prodati. Ovdje je tendencija da se da jedan dugoročan zakup koji bi stvorio vjeru vlasnika u buduće investicije i omogućio im investiciju samih objekata - poručio je ministar Banožić.