Rusija sada ima dovoljno vojnika da izvede veliku vojnu operaciju na Ukrajinu i napad bi mogao slijediti "bilo koji dan od danas", izjavio je u petak savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan.
Na brifingu za novinare Sullivan nije naveo specifiične dokaze no rekao je da bi svi Amerikanci trebali napustiti Ukrajinu u roku od 24 do 48 sati.
Poziv svojim državljanima da napuste Ukrajinu uputile su i Latvija, Estonija, Norveška, Velika Britanija, Izrael, Nizozemska i Japan.
Kako javlja agencija AFP Biden i Putin trebali bi u subotu razgovarati telefonom.
Istovremeno, neimenovani američki dužnosnici rekli su da će SAD idućih dana poslati dodatnih 3000 vojnika u Poljsku.
Radi se o pripadnicima 82. zračne divizije smještene u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, a ne o vojnicima već raspoređenima u Europi.
Očekuje se da će u Poljsku stići idući tjedan, rekli su dužnosnici.
Ruska invazija mogla bi početi zračnim napadom koji bi evakuaciju američkih državljana otežao.
Sullivan je rekao da američki obavještajni podaci otkrivaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju prije kraja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i da je moguć munjevit napad na ukrajinsku prijestolnicu Kijev. Dodao je da bi akcija mogla početi zračnim napadom.
Takvu je izjavu Sullivan dao nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika joea Bidena s transatlantskim liderima iz krizne sobe u Bijeloj kući, a razgovor je održan da bi se uvjerio u jedinstveno stajalište saveznika prema situaciji koja se pogoršala.
Ostaje nejasno, rekao je Sullivan, hoće li Putin izdati konačnu naredbu za invaziju.
Sullivan je rekao kako očekuje da će Biden zatražiti telefonski razgovor s Putinom o krizi na rusko-ukrajinskoj granici.
NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg ponovno je u petak upozorio na "stvarnu opasnost novog oružanog sukoba" u Europi, u prigodi posjeta vojnoj bazi u Rumunjskoj, veoma važnoj za Savez.
"Broj ruskih vojnika raste, a rokovi za upozorenje su sve kraći", rekao je Stoltenberg u bazi Mihaila Kogalniceanua, na jugoistoku zemlje, blizu Crnog mora.
Više desetaka američkih oklopnih transportera stiglo je u zadnjih 36 sati iz Njemačke, gdje su bili stacionirani, u rumunjsku vojnu bazu Mihaila Kogalniceanua.
Ranije je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da su nove ruske snage stigle na granicu, a dolazak je opisao kao "vrlo zabrinjavajuć znak ruske eskalacije".
- U periodu smo kada bi invazija mogla početi u bilo kojem trenutku, a da bude jasno, to uključuje i Olimpijske igre - rekao je Blinken.
Predsjednik Biden rekao je da neće slati vojnike da spašavaju građane koji su ostali na cjedilu u slučaju ruske akcije.
U petak je američki predsjednik bio domaćin videopoziva s transatlantskim čelnicima u kojem su se dogovorili o koordiniranoj akciji za nanošenje teških gospodarskih sankcija Rusiji ako napadne Ukrajinu.
Razmještanje vojske samo "dolijeva ulje na vatru" i "pridonosi rastu napetosti", rekao je u srijedu ruski veleposlanik u Bukureštu Valerij Kuzmin koji je sutradan bio pozvan u rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova.
Rumunjska, članica Sjevernoatlantskog saveza od 2004., primila je već 900 američkih, 140 talijanskih i 250 poljskih vojnika.
Rusija je razmjestila više od 100.000 svojih vojnika uz ukrajinsku granicu no odbacuje optužbe da planira napad na Ukrajinu već traži od Zapada jamstva da se NATO neće širiti na istok i da Ukrajina nikad neće ući u NATO.
Kremlj optužuje članice NATO-a za širenje straha od ruske agresije i tvrdi da apsolutno ne planira napasti Ukrajinu. Također navodi da je jedini način smirivanja situacije da Zapad pristane na njegove sigurnosne zahtjeve objavljene u prosincu.
Ukrajinska vlada, koja se od 2014. bori protiv separatističkih snaga koje podupire Rusija u istočnoj regiji Donbasa, pozvala je svoje zapadne saveznike da pomognu u sprječavanju invazije.