Sudjelovanje Bosne i Hercegovine u Berlinskom procesu čiji je cilj povezivanje država zapadnog Balkana i njihova brža integracija u Europsku uniju blokirano je nakon što je parlament Republike Srpske podržao veto na ratificiranje sporazuma o slobodi kretanja u regiji i uzajamnom priznanju stručnih kvalifikacija.
U sjeni burne rasprave o zakonu kojim su u RS-u odlučili zabraniti provedbu presuda Ustavnog suda BiH izazivajući time veliku političku krizu u zemlji, entitetski je parlament u utorak kasno navečer podržao veto koji je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uložila na odluku o ratifikaciji paketa sporazuma što su ga u okviru Berlinskog procesa prošle godine potpisali premijeri država zapadnog Balkana.
Potpis na taj paket u ime BiH stavio je Zoran Tegeltija, tadašnji predsjedatelj Vijeća ministara BiH i ujedno visoki dužnosnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik a u toj stranci je i Cvijanović.
Na samitu u Berlinu u studenome 2022. premijeri su potpisali sporazum kojim se građanima država zapadnog Balkana omogućuje prelazak granica s osobnim iskaznicama te sporazum o priznavanju sveučilišnih diploma i potvrda o stečenim stručnim kvalifikacijama.
Preostalo je da te sporazume formalno ratificiraju sve države-potpisnice no u slučaju BiH to se pretvorilo u prvorazredni problem kada su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić ratifikaciju pokušali ubrzati.
Cvijanović se tome usprotivila uz obrazloženje kako ne želi dopustiti slobodu kretanje državljanima Kosova jer bi to, kako je kazala, bila nagrada za "režim Aljbina Kurtija koji terorizira Srbe na Kosovu".
Sukladno ustavu i zakonu, veto jednog člana Predsjedništva BiH mora dobiti dvotrećinsku potporu u parlamentu entiteta iz kojega je biran a Cvijanović je to u utorak i ishodila pa je odluka za koju su glasala druga dva člana Predsjedništva nakon toga automatski postala nevažeća.
Dok blokiraju provedbu obveza preuzetih u okviru Berlinskog procesa, vlasti RS istodobno uporno inzistiraju da BiH pristupi projektu pod nazivom Otvoreni Balkan kojega je s gotovo identičnim programom lansirao Beograd i to pet godina kasnije i kojemu su se za sada pridružili samo Albanija i Sjeverna Makedonija.
U BiH prevladava skepsa prema toj inicijativi jer je većina političara ali i gospodarstvenika prepoznaje kao pokušaj Srbije da dominira regijom.