Političari u BiH bez posljedica ignoriraju zakonsku obvezu prijave imovine koju posjeduju, a na popisu zatajenog bogatstva, uz kuće, stanove i poslovne prostore, je i bar jedna jahta, objavio je u četvrtak sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Novinari CIN-a, čija je specijalnost istraživanje poštivanja zakona u BiH, kontaktirali su osam političara iz te zemlje, za koje su posumnjali kako nisu prijavili posjedovanje vrijedne imovine. Neki su odbili razgovarati, a drugi su tvrdili kako su "pogriješili" ili "zaboravili" na obveze koje proistječu iz odredbi Izbornog zakona.
Među njima je i Fahrudin Radončić, aktualni ministar sigurnosti BiH, predsjednik stranke Savez za bolju budućnost (SBB) i medijski tajkun.
On je u svojoj imovinskoj kartici, koju je obvezan dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), naveo kuću i zemljište kod Sarajeva, vrijedne 358 tisuća eura, stan u crnogorskom Tivtu, koji se zapravo nalazi u luksuznom resortu "Porto Montenegro", navodno vrijedan 2,1 milijun eura te zaradu od 291,5 tisuća eura od prodaje dionica u tvrtki "Avaz-roto press".
U imovinskoj kartici ipak nema jahte duge 16,5 metara, koja je usidrena u Crnoj Gori.
- Ako je nema, dopunit ćemo, nikakav problem. Sve radim transparentno - odgovorio je Radončić na pitanje zašto nije prijavio jahtu, za koju nije želio kazati koliko ju je platio uz pojašnjenje kako je to "njegova privatna stvar". U SIP-u su naknadno potvrdili kako Radončić jahtu nije prijavio ni nakon što je to obećao.
Radončićev dugogodišnji politički rival i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u svoju je imovinsku karticu pak propustio upisati suvlasništvo nad golemim zemljištem u okolici Sarajeva, vrijednim 124 tisuće eura.
Tek u drugom razgovoru s novinarima CIN-a Izetbegović je potvrdio kako posjeduje to zemljište, a da ga pogreškom nije prijavio.
SDA-ova potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović izbjegla je pak prijaviti vlasništvo ili suvlasništvo nad dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže. Ona je odbila govoriti o svojoj imovini.
Iako propisuje obvezu izabranih dužnosnika da prijave osobnu i imovinu koja se vodi na članovima uže obitelji, Izborni zakon BiH ne predviđa nikakve sankcije za davanje neistinitih ili nepotpunih podataka.
Navode iz imovinskih kartica provjerava Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a ukoliko utvrdi da, primjerice, kandidati za državne ministre nisu dali istinite podatke, onda o tome izvijesti predsjedatelja Vijeća ministara, a on može, ali i ne mora poduzeti dalje mjere.
Do sada se u BiH nije dogodilo da neki izabrani dužnosnik snosi bilo kakve posljedice zbog dvojbi oko podrijetla njegove imovine.