Rok za prijavu stranaka i neovisnih kandidata istekao je 20. svibnja i do tada se prijavila 91 stranka i 17 neovisnih kandidata.
SIP prema odredbama izbornog zakona ima obvezu provesti provjere i obaviti potvrdu tih prijava što onda otvara mogućnost zakonitog sudjelovanja na izborima.
Stranke čija prijava u petak nije potvrđena sada imaju dodatni rok dopuniti nedostatnu dokumentaciju a ukoliko to učine i njima bi moglo biti odobreno sudjelovanje na izborima.
Članovi SIP-a većinom glasova odbili su prijedlog predsjednika tog tijela Suada Arnautovića da se potvrda prijave uvjetuje Srpskoj radikalnoj stranci koja u svom nazivu nosi i ime presuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.
Za takav su prijedlog bili samo Arnautović i njegov bošnjački kolega Ahmed Šantić dok su srpski i hrvatski članovi SIP-a bili protiv, uz obrazloženje kako ovo tijelo ne može na taj način intervenirati jer je stranka koja u nazivu ima i Šešeljevo ime ranije uredno registrirana na sudu.
Arnautović je pak inzistirao na tome da se u BiH mora poštovati zakon koji je na snazi od srpnja prošle godine i kojim se kažnjava veličanje osoba pravomoćno osuđenih za ratne zločine. Među takvima je i Šešelj koji je pravomoćno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) na deset godina zatvora zbog progona Hrvata iz Vojvodine.
Podsjetio je i kako Srpska radikalna stranka u svom programu zagovara uspostavu velike Srbije a takva je ideologija, kako je kazao Arnautović, od 1992. do 1995. godine dovela do masovnih ratnih zločina u BiH.
"Ako bismo dopustili da se stranka registrira pod ovim naslovom dopustili bismo legalno propagiranje imena ratnog zločinca Vojislava Šešelja", kazao je Arnautović.
Predložio je da stranka korigira naziv kako bi sudjelovala u izborima te da iz naziva izostavi Šešeljevo ime i prezime a podsjetio je kako je SRS registrirana pod sadašnjim nazivom u trenutku kada Šešelj još nije bio pravomoćno osuđen dok je sada na snazi drugačija pravna i zakonska situacija.
Hrvatski član SIP-a Vlado Rogić kazao je kako se ovakva pitanja ne mogu rješavati ad hoc prijedlozima koji se iznose na samoj sjednici.
"Time se trebaju baviti neka druga tijela u BiH, ako smatraju da nisu ispunjeni zakonski uvjeti trebaju djelovati i nas obavijestiti i onda takve stranke ne trebaju biti registrirane niti imati zastupnike u tijelima ove zemlje", kazao je Rogić koji je poručio Arnautoviću da je sve ovo loš put u izborni proces te da se prije rasprave o važnim odlukama moraju provoditi konzultacije.