No sve su oči uprte prema njegovoj sljedećoj dionici turneje kada će krajem tjedna posjetiti Saudijsku Arabiju, javlja u srijedu dpa.
"Odnosi su, prema mom mišljenju, dublji i snažniji nego su ikada bili", rekao je Biden nakon slijetanja u zračnoj luci Ben Gurion.
"Veze između izraelskog i američkog naroda su duboko usađene. Ne morate biti Židov da bi bili cionist", dodao je Biden, jasno izrazivši potporu pokretu koji je utemeljio Izrael na teritoriju na kojem židovski korijeni sežu u drevnu prošlost.
Bidena su dočekali izraelski predsjednik Isaac Herzog i novi premijer Yair Lapid.
"Danas, od sjeverne Afrike preko Sredozemlja i sve do Zaljeva pušu vjetrovi mira", rekao je Herzog, aludirajući na bliskije veze s nekoliko arapskih država nakon što su tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa u rujnu 2020. u Bijeloj kući potpisani sporazumi o normalizaciji odnosa Izraela s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Takozvani Abrahamov sporazum, nazvan po ličnosti važnoj za sve tri velike monoteističke religije, treći je dogovor o normalizaciji odnosa između Arapa i Izraelaca od proglašenja židovske države 1948. godine.
Izrael je mirovni sporazum s Egiptom potpisao 1979., a s Jordanom 1994. godine.
Bidenov posjet, kako je kazao izraelski predsjednik Herzog, biti će prilika za razgovore o prijetnji koju Izraelu i njegovim susjedima predstavljaju Iran i iranski saveznici.
Biden je oduvijek bio "istinski prijatelj" i gorljivi pristaša Izraela i židovskog naroda, rekao je Herzog.
Biden će u četvrtak razgovarati s Herzogom i čelnikom oporbe Benjaminom Netanyahuom, a u petak će se na Zapadnoj obali sastati s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom.
Konzulat u istočnom Jeruzalemu
Nakon dolaska u Izrael, Biden je prvo išao pogledati proturaketni obrambeni sustav "Željezna kupola" koji je Washington financijski pomogao, a potom je posjetio muzej holokausta Yad Vashem i položio vijenac za žrtve genocida.
Očekuje se da će Biden u petak na sastanku s Abasom podržati tzv. dvodržavno rješenje, palestinsku državu uz Izrael, kako bi Palestinci uživali istu razinu sigurnosti, slobode i mogućnosti.
Mirovni proces između Izraela i Palestinaca je, međutim, zamrznut od 2014.
Ne očekuje se da bi Bidenov posjet mogao ponovo pokrenuti taj proces.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da Washington želi konzulat za Palestince u Jeruzalemu, misleći na misiju koju je zatvorila bivša američka administracija predsjednika Donalda Trumpa. Palestinci pak žele istočni Jeruzalem kao glavni grad buduće države.
Izrael smatra cijeli Jeruzalem svojim glavnim gradom i ne pristaje na ponovno otvaranje konzulata.
Palestinci od SAD-a traže da se Organizacija za Oslobođenje Palestine (PLO) skine s popisa terorističkih organizacija.
Izraelci od posjeta očekuju angažman na Jeruzalemskoj deklaraciji, izjavi o Američko-izraelskom strateškom partnerstvu.
Američki dužnosnici kažu da bi ovo prvo Bidenovo putovanje na Bliski istok u svojstvu predsjednika moglo potaknuti korake ka normalizaciji odnosa Izraela i Saudijske Arabije, povijesnih neprijatelja, ali i dva najjača saveznika Amerike u turbulentnoj regiji.
"Postupno činimo korake prema tom cilju", rekao je izraelski dužnosnik, dodajući da činjenica da će Biden letjeti izravno iz Izraela u Saudijsku Arabiju "sažima puno dinamike koja se razvijala posljednjih mjeseci".
Očekuje se da će Biden, pod pritiskom kod kuće da sruši visoke cijene benzina koje su utjecale na njegov ugled u anketama javnog mnijenja, izvršiti pritisak na saveznike u Zaljevu da prošire proizvodnju nafte kako bi pomogli u snižavanju cijena.
Bidenovo putovanje ima za cilj promicati regionalnu stabilnost, produbiti integraciju Izraela u regiji i suprotstaviti se iranskom utjecaju i agresiji Rusije i Kine.