Ponosni smo na tog krokodila, on je dio nas, dio naše povijesti, stariji je od svih nas, upravo tim riječima je edukator u zagrebačkom Zoološkom vrtu Tomislav Krizmanić opisao najstarijeg stanovnika maksimirskog ZOO-a.
Ove godine puni 50 godina, ali zapravo se njegova starost ne može procijeniti jer nema dovoljno povijesnih informacija o njemu, no ekipa zagrebačkog ZOO-a kaže nam kako oni vjeruju da ima oko 70 godina. Zanimljivo je i kako u ovih 50 godina, koliko je krokodil u Zagrebu, još nije dobio ime.
- Zašto, ne znam, ali obično imena daju timaritelji ili životinje već dođu s imenima. Nema ime, ali u novije vrijeme se trudimo dati imena životinjama, uključimo nekad i posjetitelje te širu javnost - kaže nam Krizmanić.
Godine 1974. otvoren je paviljon za gmazove u Zagrebu, koji se danas zove Tropska kuća. Tad je u Zagreb došlo nešto gmazova, među kojima je bio i ovaj krokodil. Dugačak je između pet i šest metara, a teži do 900 kg.
- Koliko je točno velik, ne znamo, to je sve od oka. Diranje krokodila izbjegavamo, to je izuzetno opasno, pogotovo sad kad je te veličine - govori edukator.
Zaposlenici Zoološkog vrta susreću se s jednim problemom kad je riječ o ovom krokodilu.
- Ljudi često komentiraju kako je riječ o umjetnim krokodilima ili prepariranim krokodilima, zato što su uvijek na istome mjestu i ne miču se kad oni dođu. To je posljedica načina života krokodila koji većinu dana provede mirujući. To je njihov način života, to nije životinja koja trčkara okolo, koja se proteže, koja zijeva, koja će plivati, što bi ljudi možda htjeli vidjeti. Ljudi često imaju pogrešnu percepciju zato što svi odrastamo uz dokumentarce koji pokazuju najzanimljivije isječke iz života životinja - kaže Krizmanić.
Inače, krokodili se u prirodi hrane velikim sisavcima, pticama, drugim krokodilima, ribama te kukcima, ali kad je riječ o prehrani u ZOO-u, tu se hrane mesom i ribom.
- Imaju spori metabolizam. Događa se i kad jednom tjednom dobiju hranu da nisu uopće gladni jer ne potroše energiju - otkriva edukator Krizmanić.