Da su donijeli ove mjere prije četiri ili pet godina, vjerujem da bi imali puno manje problema s manjkom radne snage u Hrvatskoj.
Komentira tako odluku države da se odrekne poreza na dodatne primitke radnika Stjepan Vojinić, direktor grupacije Pervanovo u kojoj je nekoliko drvoprerađivačkih tvrtki i zapošljava oko tisuću radnika.
Od nedjelje (1.rujna) država više neće oporezivati ako radnik dobije 5000 kuna godišnje za topli obrok. A ako poslodavac ugovori obrok u restoranu, nema poreza do 12.000 kuna, pa radnik može računati da će mjesečno jesti u vrijednosti tisuću kuna. Neće se više oporezovati niti plaćanje smještaja radnika, ni ako poslodavac plaća radniku vrtić za dijete. I to bez obzira na cijenu vrtića. Od sljedeće godine niti ako plaća dopunsko osiguranje radniku, a uskoro bi poslodavac trebao moći platiti i odmor radniku do 2500 kuna bez poreza.
A kada se tome pribroje i prošlogodišnji izuzeci od poreza, radnik može dobiti i više od 15.000 kuna godišnje, a da to ne plaća porez niti on niti poslodavac. Jer uz navedeno, bez poreza radnik može godišnje dobiti i još 5000 kuna nagrade, 2500 kuna božićnice i regresa, 1.750 kuna za odvojeni život, jubilarke do 5000 kuna, naknadu za svako rođeno dijete 10.000 kuna. Pa trošak prijevoza, otpremnine, dar za djecu, dar u naravi...
Porez ukinuo obrok
Za sve to je poslodavac morao dosad plaćati porez i doprinose državi, nekad i u dvostruko većem iznosu. Pojednostavljeno, ako plati jedan obrok radniku, jedan mora dati državi. I zato većina poslodavaca nije ni plaćala topli obrok, nagrađivala radnike, plaćala obrazovanje, sistematske preglede, a kamoli vrtić ili odmor.
S izuzećem od poreza se tako otvara mogućnost da se radnicima dodatnim isplatama povećaju plaće. To nije obveza poslodavca, pa se mnogi pitaju hoće li uopće osjetiti korist i ne vjeruju da će bilo što dobiti. Podaci Ministarstva financija ipak pokazuju da su radnici osjetili korist i da su poslodavci prihvatili mjere. Od prosinca prošle godine do danas radnicima isplaćeno preko dvije milijarde kuna na plaće. A sada se poreza oslobađaju dodatni iznosi.
- Kod nas je prosječna plaća radnika 5400 kuna, a vjerujemo da će s ovim doseći 6000 kuna. Cilj nam je tisuću eura kroz pet godina. Već isplaćujemo dar za rođeno dijete, božićnicu i regres, a sad ćemo za sljedeću godinu razmotriti i topli obrok i nagrade. Iznosi će zavisiti od poslovanja, ali ovo je dobra mjera koja će nam pomoći povećati plaće radnicima i njihov standard - kaže Vojnović uz napomenu da su godinama to priželjkivali.
I nije jedini. Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge u turizmu koja okuplja i većinu hotelijera kaže da mjere drže velikim korakom naprijed.
'To je dobar potez države'
- U biti se kroz sve te mjere može isplatiti 13. plaća koju već isplaćuju radnicima u konkurentskim zemljama. Već isplaćujemo neoporezive primitke, a turističke i hotelske kompanije će iskoristiti i ovaj novi paket mjera za dodatno dizanje standarda radnika koje moramo zadržati u Hrvatskoj. Izvrsno je što su je sada maknut porez na smještaj i hranu svih radnika, a ne samo za sezonske jer se radila velika diskriminacija - kaže Ostojić.
On ističe da će sljedeće godine Austrija otvoriti svoje tržište hrvatskim radnicima što će stvoriti veliki problem jer su plaće znatno veće. Ove mjere će pridonijeti rastu prihoda radnika, ali Ostojić kaže da mole Vladu da spusti PDV na turizam i ugostiteljstvo kako bi mogli baš sve preliti u jače povećanje plaća radnika.
Poseban problem su imale informatičke tvrtke gdje su redom veće plaće od prosjeka. Ali samo u Hrvatskim okvirima. Dobar programer može u zemljama u okruženju zaraditi i 30 posto više nego u Hrvatskoj i to zbog kombinacije nižih poreza i većih plaća. A kada su plaće nešto više u Hrvatskoj, svaka nagrada, naknada za topli obrok je ulazila u najviši razred poreza i tvrtke su morale platiti i dvostruke iznose poreza i doprinosa.
Ivan Ante Nikolić, suvlasnik informatičke tvrtke Blink kaže da će i njima dobro doći jer imaju manjak radne snage, a konkurencija u drugim zemljama je dosad nudila i smještaj i druge pogodnosti za koje nisu morali plaćati porez uz to što manje oporezuju plaće.
- Isplaćivat ćemo nagrade, a planiramo i topli obrok. Ovo je korak u dobrom pravcu. Nadam se da će vlada nastaviti i s rasterećenjem od parafiskalnih nameta kao što su obećali - kaže Nikolić.
Nagrada za rad
Poslodavac svake godine može isplatiti do pet tisuća kuna nagrade bez poreza i doprinosa. Nema nikakvih dodatnih ograničenja i uvjeta za poslodavca.
Prigodna nagrada
Do 2500 kuna godišnje bez poreza radnik može dobiti za prigodnu nagradu. To su najčešće božićnica, uskrsnica, regres ili neka slična nagrada. Uz to može dobiti i dar "u naravi" do 600 kuna.
Pomoć za djecu
Ne oporezuje se isplata do 10.000 kuna za svako novorođeno dijete. Također nema poreza i ako poslodavac plaća vrtić ili isplati dar za dijete do 600 kuna
Trošak za hranu
Radnik na račun godišnje može dobiti 5000 kuna i sam kupovati hranu. Ako poslodavac s restoranom ugovori prehranu, onda je neoporezivo 12.000 kn, tj. radnik može imati prehranu u iznosu tisuću kuna mjesečno
Smještaj i putovanja
Nema više poreza za plaćanje smještaja radniku, ne oporezuju se dnevnice do 200 kuna, naknada za odvojeni život od obitelji do 1750 kuna. Već ranije je ukinut porez na dodatak za prijevoz s posla i posao. Sljedeće godine bi trebala zaživjeti i takozvana Crokartica: radniku bi poslodavac mogao platiti odmor do 2500 kuna u Hrvatskoj, ali izvan turističke sezone
Zdravlje i staž
Od 2020. nema poreza ako poslodavac radniku plaća dopunsko osiguranje. Već sad nam poreza na plaćanje sistematskih pregleda. Jubilarne nagrade za godine staža se ne oporezuju do iznosa 5000 kuna. Nisu oporezovane niti otpremnine i pomoć za bolest i smrt u obitelji ili za pomoć obitelji u slučaju smrti radnika.
Obrazovanje i imidž
Ako poslodavac plaća radniku neko dodatno obrazovanje, to se ne oporezuje. Također, ako poslodavac propisuje određenu radnu odjeću i obuću koju on ne osigurava, ne plaća porez na novac koji radniku daje kako bi si kupio propisanu odjeću