Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Gradivo učenici sve češće ne mogu savladati samo na školskom satu. Više od 40 posto osmaša iz 109 zagrebačkih škola barem jednom su trebali instrukcije kako bi se pripremili prije ispita. Učenici najčešće koriste privatne instrukcije iz matematike, kemije, stranih jezika i fizike. Otkrili su to dr. Zrinka Ristić Dedić i dr. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja. Brojke su u skladu s rezultatima istraživanja na srednjoškolskoj razini.
- Matematika zahtijeva sustavan i redovit rad. Koncipirana je tako da ako jedan dio sadržaja ne usvojite, velika je vjerojatnost da će to uzrokovati značajne probleme u usvajanju drugih sadržaja - objašnjavaju autori.
Smatraju da bi sustav kroz unapređivanje modela dopunske nastave te većom individualizacijom i diferencijacijom u redovitoj nastavi tim učenicima trebao pružiti kvalitetniju podršku te im pomoći u usvajanju osnovnih znanja i vještina nužnih za zadovoljavanje minimuma potrebnog za prolaznu ocjenu.
- Naši učenici nemaju naviku redovitog učenja (uče uglavnom neposredno prije ispitivanja), nisu samoregulirani i samostalni u učenju, sustav ih ne poučava kako učiti, a njihovi učitelji tvrde da ne znaju učiti. U okruženju takvih dominantnih obrazaca učenja, kao i općenito nedostatne motivacijske spremnosti učenika za ulaganje truda i predano učenje, instrukcije se pojavljuju kao mehanizam koji (iz učeničke perspektive) brzo i djelotvorno ‘rješava problem’, pomaže u pripremi za test, ispravljanju negativne ocjene, ‘krpanju rupa u znanju’ itd. Međutim, korištenje instant-rješenja dodatne poduke često ne osigurava stjecanje trajnih znanja i vještina iz pojedinih područja učenja, ne razvija pozitivnu motivacijsku podlogu za samostalno učenje i ustrajan rad niti jača različite ključne kompetencije učenika potrebne kao temelj sudjelovanja u procesima cjeloživotnog učenja - upozoravaju dr. Zrinka Ristić Dedić i dr. Boris Jokić.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.