Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u ponedjeljak da će se ispraviti moguće pogreške u predloženim koeficijentima i kaže kako je gotovo siguran da do štrajka liječnika neće doći, te pita smatra li netko da je malo mjesečno neto primanje od 3500 eura za liječnika specijalista.
Gotovo sam siguran da štrajka neće biti, no izrada novih koeficijenata vrlo je opsežan posao. Sigurno će se moguće greške ispraviti i uvažiti utemeljene primjedbe, poručio je Beroš odgovarajući na najave štrajka iz redova Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS).
HLS je jučer izvijestio da su krenuli s intenzivnim pripremama za sindikalne akcije, uključujući i štrajk, prozivajući Vladu za kršenje dogovora s liječnicima iz travnja 2023., ali i "propagandne pokušaje" s ciljem slabljenja položaja liječnika.
Sredstva u državnom proračunu su ograničena, ne postoji čarobni štapić, a mnogi od novih koeficijenata dogovoreni su sa sindikatima, istaknuo je Beroš prigodom svečanog potpisivanja ugovora o javnoj nabavi linearnih akceleratora u Ministarstvu zdravstva.
Uvjeren je, kaže, da će uspjeti svesti koeficijente i plaće u realne okvire te je zamolio sindikate da ne žure s najavama štrajka jer je tek treći dan otkako su dobili cjelovitu verziju uredbe o koeficijentima, a imaju 15 dana rok za očitovanje.
"Vjerujem da idemo u dobrom smjeru i da ćemo sve nesuglasice riješiti. Stoga, ako ima prostira za razgovor ne znam zašto bismo plašili javnost štrajkovima i nezadovoljstvom", izjavio je ministar.
Nakon što je nedavno otkrio da će prosječno neto mjesečno primanje nakon reforme biti oko 3500 eura za liječnika-specijalista, Beroš je upitao je li to malena plaća.
Privatnicima se usluga plaća po istoj cijeni kao i javnim bolnicama
Komentirao je i današnje pisanje Jutarnjeg lista o tome da je, s ciljem skraćivanja listi čekanja, prebacio 41 tisuću pregleda privatnim klinikama te da će 20 privatnih poliklinika u idućih šest mjeseci za te preglede dobiti dva milijuna eura od HZZO-a.
Ministar ističe da je to bilo "razumno rješenje, za kojim se i prije posezalo", a rezultat je da su liste čekanja smanjene za 30 posto. Naglasio je i da su natječaji bili transparentni, da nije bilo pogodovanja, a za pretragu kod privatnika HZZO plaća isto koliko plaća i bolnicama u javnom sustavu.
"Prosječno se čekalo 400 dana, što smo smanjili za 30 posto", rekao je dodavši da će se i ubuduće posezati za tom vrstom ugovaranja s privatnicima, kako bi se onemogućilo neprimjereno čekanje na pretrage.
Privatnicima su na ovaj način sada dodijeljena 40.802 pacijenta, od toga je od 1. siječnja do sada realizirano 5539 pretraga.
Usporedbe radi, Beroš je iznio i podatak da su u bolnicama od 1. rujna do 31. prosinca 2023. napravljene 19.695.383 pretrage, ustvrdivši da je "nerazmjer ekstreman" s onim što je prepušteno privatnim poliklinikama.
Ponovio je da je indikator skraćivanja listi čekanja unutar 270 dana do 31. prosinca 2023. bio jedan od elemenata za dobivanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Začudilo ga je, kaže, da je 35 posto kontaktiranih osoba bilo zadovoljno i nisu htjeli prihvatiti ponuđeni raniji termin za pretragu.
Unatoč tome, smatram da su liste čekanja velik problem i dalje ćemo raditi sve da ih držimo pod kontrolom, poručio je Beroš.