U utorak je održana konferencija za novinare povodom obilježavanja Dana ružičaste vrpce odnosno Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke.
Na konferenciji su sudjelovali, uz mnoge druge, i ministar zdravstva Vili Beroš te epidemiolog Krunoslav Capak.
PRATITE UŽIVO: Dan ružičaste vrpce
- Kao što znate i stalno navodim od početka svog mandata izrazito podržavam nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja različitih tumora i vjerujem da ti programi čuvaju naše zdravlje i život - rekao je ministar.
- Rak je jedan od najvećih zdravstvenih problema u našoj zemlji. U usporedbi s drugim zemljama EU, Hrvatska je po ukupnom broju oboljelih na razini prosjeka 27 zemalja, ali nažalost, po broju smrtnosti nalazimo se na petom mjestu odmah iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske. To su činjenice koje nas tjeraju da se ovom problemu okrenemo s puno više pozornosti i da promijenimo stanje u našoj zemlji - dodao je.
Nacionalni program raka dojke se provodi u Hrvatskoj od 2006. godine, kazao je Beroš, a do sada je otkriveno više od 6 tisuća novih karcinoma dojke. U Hrvatskoj se također provode i nacionalni programi za otkrivanje raka debelog crijeva i raka maternice, a od 1. listopada provodi se i aktivnost nacionalnog programa za rano otkrivanje raka pluća.
Nakon ministra Beroša, na konferenciji je govorio epidemiolog Capak.
- Ja ću biti vrlo kratak, većina stvari što se tiče brojki je rečena, ja sam epidemiolog pa volim jako brojke. Mi smo danas suočeni s epidemijom koja nije korona virus, a to je epidemija kroničnih bolesti koja vlada svijetom i koja nam donosi nove metode rada u epidemiologiji, prevenciji i medicini koje se u Hrvatskoj vrlo uspješno provode - rekao je epidemiolog.
- Rak dojke je sigurno najčešći rak u žena. Negdje oko 335 tisuća žena u Europi svake godine oboli od raka dojke, a kod nas je to prema zadnjim podacima koje imamo iz 2017. godine brojka od 2.767 žena godišnje. Primarnom prevencijom možemo spriječiti nastanak i smanjiti incidenciju raka, što uključuje to da ljudi mijenjaju svoje životne stilove u smislu da oni budu zdraviji, manje štetni i da bude manje rizičnih faktora za dobivanje karcinoma. Sekundarna prevencija je rano otkrivanje. Tada bi osoba nakon procesa liječenja mogla normalno nastaviti svoj život - objašnjava Capak.
- Za kraj moram još nešto reći, nažalost, ne mogu pobjeći od korona virusa. Mi smo suočeni s ovom velikom pandemijom na početku uveli karantenu. Većina zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj nije funkcionirala u svojoj stopostotnoj aktivnosti što se i vidi na našim podacima. Mi smo malo izvadili podatke o hospitalizacijama u prvom dijelu ove godine i treba reći da ti podaci nisu takvi kakav se strah vrlo često u medijima zna pronaći - zaključio je.
Uskoro više...