Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je petak da se radi na tome da od početka iduće godine ne dođe do problema dostupnosti medicinskih i ortopedskih pomagala pacijentima te će biti objavljen izmijenjeni pravilnik koji predviđa povećanje cijena koje traže proizvođači.
Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) zatražila je povlačenje odluke HZZO-a o snižavanju cijena jer bi više od 200.000 pacijenata moglo ostati bez pomagala a oko 300 medicinskih proizvoda od iduće godine postati nedostupno hrvatskim pacijentima.
- Radimo na rješavanju tih problema. U razgovoru s predstavnicima HUP-a detektirali smo taj problem koji je nastao zbog inflatornih razloga - poskupljena energenata i transporta- kazao je Beroš novinarima tijekom obilaska radove na obnovi u potresu oštećene Kliničke bolnice Merkur.
Nakon provedenog javnog savjetovanja danas je u Narodne novine poslan izmijenjeni Pravilnik o mjerilima za stavljanje na listu medicinskih lijekova i proizvoda koji će omogućiti i povećanje cijena, kazao je.
Kao drugu mogućnost za rješavanje tog problema naveo je da se svaki proizvođač i dobavljač može obratiti Ministarstvu zdravstva i HZZO-u sa zahtjevom za povećanje cijena svojih proizvoda, koje analizira posebno povjerenstvo.
Beroš je rekao da je prošli tjedan na sastanku u Ministarstvu zdravstva s predstavnicima HUP-a iskazana potreba za povećanjem cijena određenih medicinskih proizvoda i lijekova, zbog novih uvjeta proizvodnje i lanaca dostave lijekova te je dogovorena suradnja i tjedni sastanci kako bi riješili probleme.
Kao odgovorna administracija nećemo dozvoliti da dođe do nestanka pojedinih lijekova i medicinskih proizvoda, poručio je.
Ministar je u petak također obišao obnovu stare zgrade u potresu oštećene Kliničke bolnice Merkur koja će stajati 470 milijuna kuna, a trebala bi u cijelosti biti obnovljena u ljeto 2024. godine.
Ovo je prva bolnica u Zagrebu koja je krenula u ozbiljne infrastrukturne zahvate, a nakon nje počela je obnova i drugih zdravstvenih ustanova oštećenih u potresu, istaknuo je ministar koji je uz pratnju ravnateljstva bolnice i medija obišao jednu od četiri bolničke etaže u obnovi.
Neposredno do tog objekta nalazi se bolnički transplantacijski centar koji, istaknuo je Beroš, nije stao od početka radova, 2. studenoga.
Obnovom će se, protupotresno ojačanje konstrukcije zgrade, riješiti i ranije disfunkcionalnosti pa će ubuduće biti jedan objedinjeni operacijski trakt umjesto dosadašnja četiri.
Ravnatelj bolnice Mario Starešinić istaknuo je da je riječ o zgradi izgrađenoj između dva svjetska rata i ovo je prvo značajnije ulaganje u sto godina postojanja bolnice.
- Sve to ne bi bilo moguće bez znatnih sredstava osiguranih iz EU fondova. Iznimnim naporom Vlade i premijera produžen je rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU što je omogućilo da povučemo sva predviđena sredstva za konstrukcijsku obnovu- rekao je ravnatelj.
Obnova u dvije faze, završetak u kolovozu 2024.
Natječaj je raspisan 3. veljače ove godine, a 19. kolovoza potpisan je ugovor s izvođačem.
Projektom su obuhvaćene dvije trećine ukupne površine bolnice, a obnova ide u dvije faze. Prva faza bit će gotova do 31.listopada sljedeće godine, a završetak kompletne obnove planiran je za 19. kolovoza 2024.
Zbog obnove, Klinika za ginekologiju je premještena u KBC Sestre milosrdnice, dijaliza u KB Dubrava, a uz pomoć Rebra i KB Dubrave organizirana je kuhinja, sterilizacija te je premještena i bolnička administracija.
- To je veliki zahvat i trudili smo se da pacijenti budu što manje oštećeni- rekao je ravnatelj te poručio da će svi premješteni odjeli biti vraćeni nakon obnove, uključujući ginekologiju.
Ravnatelj je istaknuo da su, unatoč pripremama za obnovu, ove godine odradili čak 95 transplantacija organa, a od potpisivanja ugovora s izvođačem do danas, odrađeno je 29 transplantacija. Kirurški, hematološki i kardiološki odjeli rade uobičajeno, bez većih pauza u pružanju zdravstvene zaštite, istaknuo je Starešinić.
Cjelokupni projekt obnove KB Merkur koštat će 470 milijuna kuna, od toga 425 će biti utrošeno na obnovu zgrade u Zajčevoj, a 45 milijuna kuna na obnovu Klinike Vuk Vrhovac.
Oko 37 posto sredstava osigurano je iz EU Fonda solidarnosti, a ostatak iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i državnog proračuna, rekao je ministar.