Konstitutivna sjednica Skupštine Beograda odgođena je u petak, drugi put u dva tjedna, što čini gotovo izvjesnim ponavljanje izbora u srbijanskoj prijestolnici jer vladajući SNS ne može osigurati legitimnu većinu vijećnika poslije prosinačkih izbora 2023., za koje oporba tvrdi da su pokradeni. Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) osvojila je 49 mandata na lokalnim izborima 17. prosinca, a proeuropska oporbena koalicija lijevog centra "Srbija protiv nasilja" (SPN) 43 od ukupno 110 vijećnika, dok koalicijski partneri naprednjaka socijalisti (SPS) imaju pet.
Konzervativna desna koalicija NADA ima sedam vijećnika, a pokret "Mi-glas naroda", koji predvodi kontroverzni liječnik Branimir Nestorović šest, ali SNS nije ni u ponovnim pokušajima uspjela pridobiti više od dva vijećnika s liste tog pokreta, koji se u međuvremenu raspao.
Oporba optužuje vladajuće da su "pokrali volju građana" izbornim inženjeringom i dovođenjem birača iz Republike Srpske i gradova u Srbiji u kojima 17. prosinca nije bilo lokalnih izbora. Brojne primjedbe imali su i međunarodni promatrači, što je konstatirano i u izvješću OSCE-ove promatračke misije ODIHR.
Europski parlament usvojio je 8. veljače rezoluciju kojom se traži međunarodna istraga o navodnim izbornim nepravilnostima, te predlaže suspenzija pristupa Srbiji europskim fondovima, ukoliko se dokaže da su vlasti bile izravno umiješane u prevaru birača.
Vučić ne isključuje ponavljanje izbora u Beogradu
Izabrani oporbeni vijećnici poredali su se i danas ispred skupštinske govornice istaknuvši brojne transparente kojima ukazuju na krađu izbora, a u izjavama novinarima ocijenili su da izvjesno slijede novi izbori.
"Trebaju pošteno reći da nemaju većinu", poručio je Vladimir Obradović, kandidat za gradonačelnika Beograda s oporbene liste "Srbija protiv nasilja", ne isključivši mogućnost da vladajući "šestoznamenkastom ponudom" kupe dodatne mandate vijećnika pokreta "Mi-glas naroda".
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, čije ime je nosila izborna lista naprednjaka "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije da stane", rekao je ranije da SNS ima "legalnu, ali još ne i legitimnu većinu", ne isključivši mogućnost ponavljanja beogradskih izbora ako SNS ne uspije osigurati više od polovice mandata u gradskom parlamentu.
U postizbornoj krizi nakon 17. prosinca tisuće ljudi je prosvjedima u srbijanskoj prijestolnici tražilo ponavljanje izbora, a pokušaj skupine izabranih oporbenih vijećnika da uđu u Skupštinu Beograda tijekom jednog od prosvjeda vladajući su nazvali "rušenjem ustavnog poretka".
Oporba ukazuje na podatak da je oporbene liste glasalo 497.000 građana Beograda, a za vlast 411.000, te da je to "vrlo jasna poruka građana Beograda aktualnoj vlasti", koju sada u tehničkom mandatu predvodi donedavni gradonačelnik i nekadašnji vaterpolski reprezentativac Aleksandar Šapić.
Posljednji rok za formiranje Skupštine Beograda istječe 3. ožujka, a od tada počinje teći rok od mjesec dana u kojem predsjednik Skupštine Srbije u razdoblju od 45 do 60 dana treba raspisati nove izbore.