Saborski Klub zeleno-lijevog bloka (Klub ZLB) izrazio je u utorak zadovoljstvo što se u novom prijedlogu Zakona o obnovi, poslovi obnove objedinjuju u okviru jedne institucije, za što su se, kažu, zalagali od samog početka, a najavljuju i amandmane za poboljšanje provedbe zakona.
"Napokon se postupak obnove centralizira u jednoj instituciji, unutar Ministarstva prostornog uređenja"; rekla je Sandra Benčić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru vezano uz novi prijedlog Zakona o obnovi.
No, i dalje smatraju da bi bolje rješenje bilo da to radi institucija koja je iz van sustava državne uprave (zavodi, agencije i sl).
Izrazila je zadovoljstvo što prijedlog zakona, među inim, predviđa i zamjenu nekretnina što će, drži, omogućiti da posebice na Banovini ljudi dobiju zamjenske nekretnine. Također, dobrim smatra i da se njime olakšava samoobnova.
POGLEDAJTE VIDEO: ‘JEL BI VI I PLENKI ŽIVJELI U KONTEJNERU 2 MJESECA?’
No, Benčić je najavila i da će taj saborski klub imati prijedloge nekih izmjena i dorada.
Podsjetila je da su kod konstrukcijske obnove zgrade tražili da se makne odredba po kojoj je potrebno da 51 posto suvlasničkih udjela odlučio tome da se ide u obnovu, a što često koči obnovu. Smatra da je konstrukcijska obnova pitanje javne sigurnosti i trebala bi ići po samom zakonu.
Također, najavila je i da će tražiti da se zakonom uredi pitanje klasteriranja blokovske obnove i javne nabave kako bi se imao katalog radova na koje bi se mogle javiti i velike međunarodne tvrtke, jer se, kazala je, nitko neće javiti za obnovu dvije-tri manje zgrade.
Pozdravivši novi prijedlog zakona, i Damir Bakić ključnom izmjenom smatra to što se poslovi obnove objedinjuju u okviru jedne institucije koja je odgovorna za sve poslove. Kaže da su se oni za to zalagali od početka prije gotovo tri godine.
Najvažnije je, kaže Bakić, da u preostalom vremenu svi udruže snage kako bi se svi građani čiji su domovi u potresu uništeni ili oštećeni - vratili što prije u njih. Također, i kako bi obnavljajući zgrade javne namjene čim više i kompletnije iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti EU.
Urša Raukar-Gamulin istaknula je važnost da se na Banovini izdvoje dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije besplatne pravne pomoći uz pokrivanje sudskih i bilježničkih troškova stradalnicima potresa kako bi oni mogli pristupiti obnovi.
Drži da su na Banovini potrebni mobilni timovi po ugledu na Zagreb koji će obilaziti sela, a kako bi se došlo do svih kojima je potrebna pomoć.
Ocjenjujući kako je situacija na Banovini loša, Raukar-Gamulin apelirala je da se ljudima koji još uvije žive u uredskim kontejnerima daju stambeni kontejneri. Napominje da Banovini treba ne samo obnova zgrada i kuća, već i cjelovita obnova zajednice, kako bi se na tom području zadržao život.