Konačni račun za takozvani "energetski otok" mogao bi iznositi oko sedam milijardi eura, a prema prvim procjenama trebao je iznositi 2,2 milijarde eura, izvijestili su u četvrtak belgijski dnevnici L'Echo i De Tijd. Otok bi trebao biti dio nove elektroenergetske mreže velike snage i povezati buduće vjetroparkove na moru s kopnom u Belgiji i drugim zemljama s izlazom na Sjeverno more.

Belgijska udruga industrijskih potrošača energije Febeliec strahuje da bi viši troškovi gradnje mogli rezultirati višim cijenama energije za industriju i u konačnici naškoditi njezinoj konkurentnosti, izvijestila je novinska agencija Belga.

Udruga belgijske industrije traži da se narudžbe radova obustave do završetka nove analize i normalizacije cijena infrastrukturnih projekata, prenijela je Belga.

Danska je već obustavila planove za energetski otok, a Nizozemska razmatra manje energetsko čvorište, naglasili su u Febeliecu.

Belgijski mrežni operater Elia priznao je da su troškovi znatno veći, ali nije potvrdio brojke iz medijskih izvješća, navodi Belga. Naglasili su i da je "energetski otok" najbolja tehnička i financijska opcija i da bi Belgija u slučaju odustajanja od gradnje bila još više ovisna o fluktuaciji cijena energije.

Nekoliko zemalja uz obalu Sjevernog mora najavilo je prošle godine da planira udeseterostručiti kapacitete vjetroelektrana na moru do 2050., na 300 gigavata (GW), što iziskuje velike infrastrukturne projekte, napominje njemačka novinska agencija dpa.