Na današnji dan prije točno 100 godina, 14. studenog 1922. BBC je počeo s dnevnim radio emitiranjem, što je ujedno označilo i početke radija u Europi. Iako je prvi licencirani radio počeo emitirati u SAD-u dvije godine ranije, razvoj radija u Europi bio je znatno usporen zbog Prvog svjetskog rata.
Veliku ulogu u samom izumu radija, ali i u počecima radijskog emitiranja u Europi imao je Talijan Guglielmo Macroni. On je zapamćen i kao izumitelj radija, iako je temelje izuma položio Nikola Tesla, zbog čega su dvojica završila i na sudu. Macroni je, koristeći Tesline izume, patentirao radio 1900. godine i preduhitrio Teslu za svega nekoliko dana.
Pet godina ranije, Macroni je uspio poslati radiovalove na udaljenosti od jednog kilometra, nekoliko godina kasnije poslao je valove preko La Manchea, a 1901. i preko Atlantskog oceana. Za svoj rad je dobio i Nobelovu nagradu 1909. godine.
A upravo je Macroni zaslužan i za osnivanje BBC-a. Bio je među šest proizvođača radioprijamnika koji su 1922. dobili dozvolu od Britanske pošte, koja je upravljala telegrafijom i telefonijom, za javno emitiranje. Šestorka se udružila u korporaciju i BBC je nastao kao privatna kompanija u njihovom vlasništvu.
Posebnih programskih smjernica nije bilo, a program se trebao financirati iz postotka prodaje prijemnika, a kasnije od pretplate.
Prvo emitiranje 14. studenog 1922. izvedeno je iz zgrade na londonskom Standu uz opremu iz Macronijevog studija 2LO.
BBC na svojim stranicama navodi kako su vijesti tada dobivali od agencija, a uz njih, BBC je emitirao glazbu i razgovore tek nekoliko sati na dan.
Na čelu BBC-a je od 1923. bio John Reith, čovjek kojeg se smatra najzaslužnijim za daljnji smjer razvoja te postaje. Ostao je na toj poziciji 15 godina. Reith je razvijao BBC u smjeru javnog servisa, a među osnovnim kriterijima bili su ozbiljnost, kultura i obrazovna uloga.
Valja napomenuti kako se tih godina radio gledao kao "novi medij", a ljudi su sve informacije dobili iz novina. Međutim, obzirom na snažan razvoj radija u SAD-u, bilo je neminovno da će radio zavladati i Europom.
Do velikog štrajka 1926. godine, u Velikoj Britaniji postojalo je takozvano pravilo 7 sati te su se vijesti na radiju smjele emitirati tek nakon 19 sati. Brojne novine zahtjevale su to zbog konkurencije zbog straha da će ljudi, ako čuju vijesti na radiju, prestati kupovati novine.
Međutim, tijekom štrajka su se mnoge novine prestale printati i radio je postao glavni izvor informacija. BBC navodi i kako su radijski izvjestitelji tada po prvi put izašli na terene i skupljali vijesti, čime su postali neovisni od novinskih agencija.
Godinu dana kasnije, 1927. godine, BBC je "Kraljevskom poveljom" preimenovan u British Broadcasting Corporation, u ime koje nosi i danas.