Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je zadnji puta popis kandidatura za ustavne suce ažurirao u nedjelju, 14. srpnja. Zadnji rok za predaju kandidatura je danas, međutim, to ne znači da će im sve kandidature poslane poštom pristići, pa bi finalni popis kandidata trebao biti objavljen u sljedećim danima, kad sve kandidature koje su poslane s današnjim danom, pristignu. Za sad, na popisu su 33 imena.
Među njima su i Vesna Alaburić i Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
- Možemo nije imao nikakve svoje kandidate niti smo htjeli tako pristupiti tome. Super je da smo se zajedno od centra na lijevo dogovorili da imamo zajednički blok koji će se na temelju CV-ja i saslušanja dogovoriti tko su ti ljudi za koje ćemo glasati i o kojima će se pregovarati. Znate da se pregovara da bi se postigla dvotrećinska veličina. Bitno je da se dogovaramo ali nema trgovanja jedan za jedan kad to prelazi u prihvaćanje neprihvatljivih kandidata koji imaju za sobom repove, dubiozne aktivnosti s pravnog aspekta, kao što je to bilo do sad. Nadam se da će druga strana, HDZ, ići s vrijednim kandidatima kojima ljudi mogu vjerovati. Mi prihvaćamo da su to ljudi različitih svjetonazora od nas i to je u redu, ali ne mogu biti izabrani kriminalci i ljudi upitnog morala - rekla je za 24sata Sandra Benčić.
Arsen Bauk potvrđuje da još nije bilo govora o kandidatima, nego samo o načelnim kriterijima. Na pitanje jesu li svi Ustavni suci kojima mandat završava ispunili njegove kriterije, kaže:
- Nisu, ne. Možda budu reizabrani u HDZ-ovoj kvoti.
Kandidati koje je te 2016. godine podržao SDP su: Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Andrej Abramović i Lovorka Kušan.
Od trenutnih 33 kandidata koji se nadaju jednom od deset upražnjenih mjesta, reizboru se nadaju Mario Jelušić, izabran na mjesto Ustavnog suca 2008. godine i pro bono profesor iz Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, i Branko Brkić koji je na Ustavni sud došao s Vrhovnog suda. Reizboru se nada i Miroslav Šumanović, poznat po tome što je bio jedini sudac koji se usprotivio nalogu Ustavnog suda Vladi da donese zakon o reproduktivnim pravima, odnosno da osvježi zakon koji regulira pobačaj prepisan iz jugoslavenskih zakona. U izdvojenom mišljenju je napisao da je država dužna štititi nerođene i da se zakon treba ukinuti i donijeti novi. Tu je i Lovorka Kušan, jedna od autorica najviše izdvojenih mišljenja. Bila je protiv upozorenja Milanoviću, za provođenje MOST-ovog referenduma o promjenu Ustava kojeg je podržalo 40.000 građana. U izdvojenom mišljenju stoji: 'Ovdje se radi o tome da je Ustavni sud odlučio sačuvati zemlju od demokracije'. Vjeruje da se rasprave Ustavnog suda trebaju otvoriti za javnost i da Ustavni sud treba biti stroži kad je u pitanju potpora vladajućima.
Tu je i šest profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Marta Dragičević Prtenjača je predstojnica Zavoda za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju i dopredsjednica Akademije pravnih znanosti, Davorin Lapaš je predstojnik Zavoda za međunarodno i poredbeno pravo, član je povjerenstva i stručnog tima u arbitraži za razgraničenje sa Slovenijom te suzastupnik RH na Međunarodnom sudu protiv Srbije za genocid. Biljana Kostadinov je predstojnica katedre za Ustavno pravo, Aleksandra Maganić je trenutno na Katedri za građansko procesno pravo, Frane Staničić je na Katedri za upravno pravo i član je saborskih odbora za Ustav i za zakonodavstvo te Alan Uzelac koji je predstojnik Katedre za Građansko procesno pravo te osnivač i voditelj Pravne klinike. Uzelac je i arbitar u domaćim i međunarodnim arbitražama, a radio je i stručne ekspertize za Ustavni sud, DORH, UNHCR.
Jedno od zvučnijih imena je i Mato Palić, profesor ustavnog prava iz Osijeka i čest gost u hrvatskim medijima kad je riječ o temama Ustavnog suda.
Vesna Alaburić, zagrebačka odvjetnica koja je ekspertica za medijsko pravo i dio savjetodavnog tima Europske komisije za SLAPP tužbe, glavna braniteljica u Haagu u predmetu 'hercegovačke šestorke, prihvaćena od Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kao jedna od troje hrvatskih kandidata za Europski sud za ljudska prava i dobitnica nagrade Američke odvjetničke komore za doprinos zaštiti ljudskih prava, također je u utrci. Tu su još i njeni kolege odvjetnici Robert Travaš koji je donedavni predsjednik HOK-a, Marko Čičković koji je od 1993. do 2004. radio u Policijskoj upravi zagrebačkoj, Davorin Ivanjek, bivši član Povjerenstva za sukob interesa, Zoran Vujasin koji je nekoć bio državni odvjetnik, Mila Mikecin Mišetić koja je bila članica Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore, Marko Bonifačić, odvjetnik koji je radio na denacionalizaciji nekretnina i građevinskih zemljišta, Vedran Ceranić koji je završio i pravo i politologiju, Tin Matić koji je specijaliziran za trgovačko pravo, a bio je i savjetnik Ministarstva gospodarstva i Neven Cirkveni koji je doktorirao na sveučilištu u Connecticutu i tamo i predavao nekoliko godina.
Javila se i Jadranka Osrečak koja je aktualna zamjenica općinske državne odvjetnice u Zagrebu - ekspertica za arbitraže. Tu su i Zlatko Ćesić, profesor stručnih studija Veleučilišta u Gospiću, dragovoljac i časnik HV-a, Senad Bajramović koji se kandidirao i 2008. i 2016.. On je od 2000. do 2004. bio član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Javila se i Marina Zagorec, bivša viša sudska savjetnica Upravnog suda RH koja sad radi u zagrebačkom Gradskom uredu za imovinsko pravne poslove te pročelnik Stručne službe gradske uprave u Zagrebu Željko Matijašec.
Uz Đuru Sessu, od sudaca su tu još i Alen Rajko koji je u dva mandata bio predsjednik Upravnog suda u Rijeci, Nives Vrvilo koja je općinska sutkinja u Šibeniku, Mario Vukelić koji je 12 godina bio predsjednik Visokog trgovačkog suda i Ante Galić, aktivni sudac i bivši predsjednik Visokog upravnog suda.
Možda najveće iznenađenje do sad je kandidatura Ivane Milas Klarić, koju je HDZ-ova većina 2017. putem 'lex Milas Klarić' zbog odbijenog godišnjeg izvješća smijenila s dužnosti pravobraniteljice za djecu nakon što je odradila tri od osam godina mandata.