Express: Hoće li u ovom mandatu doći do promjena u izbornom sustavu?
Što se tiče promjena u izbornom sustavu, do njih je došlo na lokalnim izborima. Donesen je zakon koji je pokrpao sve rupe, koje su bile u prethodnim zakonima, a koje su se ticale lokalnih izbora. Ova druga dva izborna zakona, Zakon o izboru predsjednika i Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, nemaju nekih većih problema. Činjenica je da postoje prijepori je li jedna odredba, koja se tiče drugog kruga izbora predsjednika, u skladu s Ustavom ili nije, ali to je prijepor koji, ako se pokrene, može riješiti Ustavni sud. A što se tiče Zakona o izboru zastupnika, on je u Saboru bio u prvom čitanju i predlagatelj, Klub zastupnika SDP-a, nakon konzultacija predložit će i konačan prijedlog. Osobno, volio bih da se izborne jedinice postave logičnije, iako sam kao matematičar svjestan da to ne mijenja mnogo na rezultatu izbora. Zbog političke higijene, bolje je da izborne jedinice budu logične i bliže građanima, jer ovako kako su sad napravljene, a posebno zbog nejednakosti i podjele Zagreba u četiri izborne jedinice, one malo izazivaju određenu sumnju kod građana, da tu ima nekih skrivenih namjera. Iako nije. Rezultat izbora za predsjednika, gdje su stranke bile gotovo izjednačene, pokazuje da bi se i mandati rasporedili gotovo izjednačeno. Tako da je to više zbog dojma, a manje zbog stvarne potrebe promjene izbornih jedinica.
Express: Koji su rokovi ako govorimo o parlamentarnim izborima?
To je stvar koja se u političkom životu dosta neprecizno koristi. Ne postoji ni jedna ustavna ni druga obveza od godine dana osim što se radi o preporuci venecijanske komisije, koja kaže da se u godinu prije izbora ne bi zakonom nego aktom trebao mijenjati dio izbornog sustava koji se tiče izbornih jedinica, sastava izbornih tijela i načina obračuna mandata. Ovo što se sada radi nije taj slučaj. Godina dana prije izbora se može tumačiti kao godina od krajnjeg roka, a to je sredina veljače 2016. godine.
Express: Je li moguće to riješiti u sljedećih mjesec dana?
Vjerujem da jest. Iako se o izmjenama izbornog zakona, ovako kako se sada predlaže, mogu postaviti određena pitanja. Jedno je slučaj uvođenja preferencijskog glasa. Dakle, dosad su kandidati na izborima bili dio svoje stranke i doprinosili su ekipi za koju igraju. Sada osim toga doprinose i sami sebi. To je novost u političkom životu koja će dovesti do drukčijeg postupanja pojedinaca unutar političkih stranaka. Drugo je da je dosta teško sastavljati koalicije stranaka, jer nemate najprije određeno iz koje će stranke pojedini zastupnik ući nego to može ovisiti i o rasporedu preferencijskih glasova. A raspored preferencijskih glasova ovisi o tome koliko je lista dobila glasova. Konkretno, manjoj političkoj stranci za mandat sada treba pet posto, a ako je lista, kojoj pripada, dobila 15 posto, onda joj za mandat treba jedna i pol posto. Takav sustav više odgovara malim političkim strankama. Ovim većim strankama bit će dosta izazovno sastavljati koalicije. Kad se u to još doda i obveza poštivanja kvote spolova, to će biti jednadžba s mnogo nepoznanica. Tako da unaprijed upozoravam na nuspojave tih izmjena. No napominjem da sam zagovornik proporcionalnog izbornog sustava, koji je dodatno korigiran izbornim jedinicama tako da struktura Sabora određuje regionalnu, ali i političku zastupljenost.