Za dva tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijet će odluku hoće li voditeljica kurikularne reforme, Jasminka Buljan Culej, ostati na svojoj poziciji.
Toliko im treba da završe sve analize o mogućim propustima i problemima na koje su upozoravali članovi Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja. Što će odlučiti u MZOS-u, u četvrtak nisu željeli komentirati. Povjerenstvo za strategiju obrazovanja nije bilo zadovoljno načinom na koji je Culej imenovana.
No to nije bio jedini problem šefice reforme koju je postavio bivši ministar Pavo Barišić. Culej se nije 11. srpnja pojavila na sastanku o državnoj maturi. To pitanje, napominju naši sugovornici iz MZOS-a, nema veze s kurikularnom reformom, ali je obuhvaćalo rezultate mature za 36.000 učenika. Osim na sastanak, nije došla ni na svoje radno mjesto u ministarstvu te je navodno nisu mogli nigdje pronaći. Zbog njenog, ali i izostanka još dva člana na sastanku o maturi, MZOS je poslao njihove zamjene.
Umjesto Buljan Culej nazočio je državni tajnik Hrvoje Šlezak. Upravo on je, kako neslužbeno doznajemo, tražio njezino očitovanje. Nije pokrenuta nikakva istraga, a može li i hoće li kao zaposlenica MZOS-a zbog toga biti sankcionirana, još nije poznato. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Buljan Culej imala je navodno sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem. Pitanja o tome poslali smo u četvrtak i samoj voditeljici te reforme, no do kraja ovog izdanja od nje nismo dobili odgovor. Kolege kažu da se na poslu pojavila. Ako ostane na svojoj funkciji, zanimalo nas je kad bi njezina reforma mogla biti do kraja napisana i provedena, no ti datumi su i dalje nepoznanica. Tri ministra su se promijenila, a kurikularna reforme je i dalje na čekanju.
Velik je problem s kurikularnom reformom što je za njezino uspješno provođenje bitno da nastavnici budu aktivno uključeni. Postupanje prema ljudima u zadnjih godinu i pol je takvo da su ostali razočarani i teško je očekivati da će oni biti motivirani da se ponovno u sve uključe, rekao nam je Neven Budak, bivši predsjednik Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dodao je da se svi dokumenti vezani uz reformu mogu napisati, ali pitanje je hoće li to nastavnici prihvatiti.
- Bitno je da profesori rade na svemu i na to gledaju kao na svoj projekt. Tako će se to bolje implementirati - pojasnio je Budak. Kao najveće kočničare reforme smatra ljude koji u njoj uopće nisu sudjelovali. Na sebe, kaže, gledaju kao na bogomdane reformatore koji jedini mogu predlagati kako će reforma izgledati. Drugi problem koji vidi je taj što se nekima ne sviđa što je to sve pokrenuto pod vladom SDP-a.
- Kurikularna reforma je projekt od nacionalnog interesa i ne vidim što bi tu bilo ideologizirano - kaže Budak. Za nedolazak voditeljice Jasminke Buljan Culej na sastanak o maturi doznao je iz medija. - Ako se netko javio za takav posao, učenici bi mu morali biti prioritet. To temeljim na onome što sam pročitao u novinama - kazao je Budak.
Za ocjenjivanje sadašnjih poteza ministrice Divjak kaže da je još prerano. Smatra da je zasad pohvalo što podupire mjere iz Strategije obrazovanja i zalaže se za novosti u sustavu. Da su one bitne, slaže se i Slobodan Uzelac, član Povjerenstva za provedbu reforme obrazovanja. Kaže da smo mi jedini od europskih zemalja, pored Turske (ako je smatramo dijelom Europe) koji imamo zastarjeli sustav.
- Kod nas vlada stagnacija i nezadovoljstvo. Postoje ozbiljni otpori u hrvatskom društvu. Koji su uzroci i motivi, trebalo bi ozbiljno znanstveno istražiti - kaže Uzelac.
Smatra da to nije uzrok političkog stanja, no da stagnacija nimalo nije slučajna.
- Žao mi je što Europska unija nema ingerenciju da nas ‘natjera’ na reformu obrazovnog sustava, kao što to radi s nekim drugim stvarima. Mi smo tu potpuno slobodni - kaže Uzelac. Postupke Buljan Culej oko sastanaka nije želio komentirati jer s njima nije imao nikakve veze niti se o tome raspitivao. Za nepravilnosti, koje je prijavio s ostalim kolegama iz Povjerenstva za provedbu Stretegije obrazovanja, kaže da je ostalo sve po starom. Od tada se ništa nije promijenilo i kae kako nema informacija da se nakon prijave išta promijenilo.
Da sadašnji model uvođenja kurikularne reforme ne funkcionira, upozoravaju i sami učenici. Preko portala srednja.hr pozvali su političke stranke na konsenzus kako bi se i đake uključilo u modeliranje sustava koji grade za njih.
- Dosad su nepravedno bili isključeni iz procesa, premda upravo oni provode najviše vremena u učionicama. Predlažemo da ih se uključi u sastav
predmetnih stručnih radnih skupina na jednak način kao i sve ostale članove - putem javnog poziva i kriterija koji su navedeni - piše u proglasu učenika. Kao kriteriji su navedeni motivacijska pisma učenika, njihovi životopisi, osobni prijedlozi za razvoj predmetnoga kurikuluma za koji se prijavljuju te kontakti najmanje dva čovjeka koji mogu potvrditi istinitost njihovih navoda. Kad ih izaberu, oni bi morali biti na uvodnom sastanku Stručne radne skupine i sudjelovati na ostalim sastancima.
Bili bi uključeni u online komunikaciju članova skupine i mogli bi predlagati promjene kurikuluma, no to ipak ne bi bilo obvezujuće za članove. Kao jedan od njihovih zadataka bio bi primanje i prosljeđivanje primjedbi drugih učenika članovima Stručne radne skupine. Učenici traže i mogućnost pisanja izdvojenog mišljenja na završnu verziju kurikuluma. Te ideje zasad su podržali Nacionalno vijeć učenika Republike Hrvatske, Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola te stranke.