O uvođenju covid potvrda u javne ustanove kao i masovnom prosvjedu na Trgu Bana Josipa Jelačića u emisiji Nedjeljom u 2 pričala je stručnjakinja za ustavno pravo Sanja Barić.
- Ne, nisam to je jedna organizirana priča, skupina. Vidjeli smo da su dovoženi autobusima iz raznih krajeva i to je najnormalnija stvar u demokratskim državama, korištenje demokratskog prava na mirni prosvjed - rekla je Barić na pitanje je li začuđena prosvjedima u Zagrebu.
- To nije baš neko jednostavno pitanje, ali da bi odgovorila moramo uzeti u obzir da uvođenje svakog propisa zahtijeva ovlast donošenja tog propisa i naravno sadržaj donošenja tog propisa. Moramo ići malo šire jer smo čuli svašta, različita razmišljanja koja pokazuju određene logičke probleme u zaključivanju. I u ovom trenutku imamo nekakvu situaciju u svijetu koju nazivamo pandemijom. Virus postoji, ne postoji, pobjegao, izmišljen..ovako onako. Tu je očito, vidimo! Znanstvenici rade najbolje što mogu, cijeli svijet se u to upregnuo. Nismo znali, a svakim danom znamo sve više. Znanost nam daje novije i novije odgovore. Informacije se mijenjaju iz mjeseca u mjesec od Japana do Kube, SAD-a, Australije...svi smo u tome i nema govora o nekakvoj svjetskoj zavjeri, izmišljotini i nečeg, to je tu. Svi tražimo odgovore, moramo biti jaki - započela je svoj odgovor na pitanje Barić jesu li Covid potvrde kršenje ustavnog prava.
- Zakon daje ovlast stožeru da donosi mjere koje su potrebne i druge sigurnosne mjere koje su potrebne i između ostalog i ovu mjeru koje donosi temeljem znanstvenih spoznaja. Mi moramo u ovom trenutku biti svjesni kao što smo čuli mi jesmo u ovome zajedno, ali doista smo zajedno hladne glave i toplog srca. Znači nema ovdje nekoga tko pokušava nekoga zeznuti nego pokušavamo učiniti najbolju moguću stvar - komentira Barić mjere i stožer.
- Ja i dalje mislim uskopravno-tehnički ja ne mogu ulaziti u znanstveno-medicinske mjere, ali i dalje mislim da bi bilo bolje donijeti nove izmjene i dopune ovog zakona o zaštiti pučanstva kako bi smo sankcije ne donošenja kovid potvrda propisali zakonom. Da li je to, otkaz, suspenzija, da li je to sankcioniranje onih koji ne žele provodit to je drugo, ali donošenje propisa trenutno temeljem postojećeg zakona kao ovlasti uredu, ali onda možemo ići na sadržaj - rekla je Barić.
Komentirala je smatra li diskriminacijom kada ljudi dobivaju otkaze ako se odbijaju testirati.
- To je naša slobodna volja, hoću li se ja cijepiti li ne. I nama COVID potvrda to omogućava. Mogu se cijepiti, ili sam preboljela, ili se mogu testirati. Nitko se ne mora cijepiti, svi se možemo testirati. Znači imamo apsolutnu mogućnost izvršiti - bilo svoju radnu obvezu, bilo doći na posao, bilo dobiti uslugu, samo se moramo testirati - rekla je.
Diskriminacija je različito tretiranje različitih ljudi, nastavlja.
- Da biste ostvarili neku uslugu, čuli smo - ili ste cijepljeni ili ste preboljeli ili ste testirani. Ovaj drugi nije ništa od toga. Zalažu li se oni da se ne morate ni cijepiti ni testirati? Za što se zalažu? Da se ne mora nitko testirati ili da se moraju svi testirati? - pita i pojašnjava kako jednako postupanje znači - testiraju se svi li nitko - nastavlja Barić po pitanju diskriminacije.
Vi ne možete reći "meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati"
- To su dvije različite stvari. Moje mišljenje u ovom trenutku je da, ako imate radni odnos u kojem ste vi sklopili ugovor o radu, ali ne možete doći na posao jer je država propisala određenu obvezu i ne dolazite na posao zbog toga, definitivno kršite postojeći propis Republike Hrvatske. Vi ne možete reći "meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati"- rekla je Barić.
Smatra da bi trebalo u posebnom zakonu napisati koje su moguće radno-pravne sankcije.
- Ali isto tako mislim da je prema dosadašnjim propisima moguće dobiti otkaz jer vi niste izvršili svoju radnu obvezu - jer niste poštovali propis koji je na snazi u republici Hrvatskoj. Ponavljam - i testiranje vam je dovoljno da izvršite svoju radnu obvezu - dodaje.
- Je li testiranje besplatno ili ne je stvar mogućnosti koje država ima. U svakom slučaju smatram da ono mora biti jednako dostupno svima. Ali nije čak ni važno što ja mislim. Važno je spomenuti jednu stvar koju nitko ne spominje: a to je da postoji rezolucija parlamentarne skupštine Vijeća Europe 2383 iz lipnja ove godine. Oni se pozivaju često na rezoluciju 2361. No rezolucija 2383 je upravo rezolucija o uvođenju COVID potvrda koja kaže: može se uvesti COVID potvrde, možete imate cijepljenje, oboljenje, testiranje, i morate uzeti u obzir razliku između rizika onih koji su cijepljeni i onih koji su samo testirani, to izričito piše u toj rezoluciji, napominje - rekla je Barić.
Moramo biti svjesni sa svi imamo ljudska prava, ali isto tako i obveze i odgovornosti
- Moramo biti svjesni sa svi imamo ljudska prava, ali isto tako i obveze i odgovornosti. Država ima isto tako obvezu zaštititi ne samo naše ljudsko pravo na slobodu, nego i naše pravo na zdravlje i također pravo svih na jednaku zdravstvenu zaštitu. Dakle, piše u Ustavu "država nešto mora poduzeti". I sada dolazimo u situaciju u kojoj se pitamo - koje državno tijelo i na koji način to može poduzeti? Logičan je odgovor da bi trebao Sabor svojim zakonima ograničavati ljudska prava. Morate biti međutim svjesni da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoji i prije nego što se COVID ukazao u našim životima. Po zakonu koji je postojao prije, ministar zdravstva je bio ovlašten poduzimati određene mjere - i karantenu , i ograničavati javno okupljanje i sprječavati putovanje u neke države, odnosno zaustavljati na granici, kaže i dodaje da su te mjere već bile upisane u zakonu - objašnjava.
- U trenutku svjetske pandemije shvatilo se da možda nije dobro da takvu odluku donosi jedan čovjek, nego jedno kolektivno tijelo, pa smo se odlučili za Stožer civilne zaštite. To je onda upisano u zakon kao novo ovlašteno tijelo. Je li to bilo najbolje rješenje? To je druga stvar. Međutim mi smo krenuli tim putem, kazala je dodavši kako se svrstavala u one ustavne pravnike koja su se zalagali za to da priča krene drugim, ozbiljnijim putem,za se krene u nekakvu vrstu proglašenja izvanrednog stanja - rekla je.
- To je u Hrvatskoj moguće. Doduše u Ustavu nigdje nećete naći riječ "izvanredno stanje", ali u nekim situacijama poput ratnog stanja, elementarnih nepogoda, ovo bi možda spadalo u elementarnu nepogodu. Posljedica toga bi bila da se zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava trebaju donositi dvotrećinskom većinom. I to je - ako gledate usko, pravno, tehnički - jedan dosta dobar put - jer stalno tražite konsenzus dvotrećinske većine. Ali dvotrećinska većina i izvanredno stanje u travnju, odnosno ožujku 2020., je značilo izvanredno stanje pred izbore, što bi značilo da je Sabor bio u mogućnosti da produži svoj mandat i mi bismo i danas imali iste saborske zastupnike koje smo imali 2020. godine.To je bila opasnost. Drugo - kad će nama prestati izvanredno stanje? Jer bi do sada još uvijek bili u izvanrednom stanju. Bilo je razloga i ovakvih i onakvih. Odlučili smo se ne ići kroz izvanredno stanje - rekla je Barić u razgovoru u emisiji.