Slučaj Franak nastavlja se iako su mnogi mislili da je stvar gotova. Mnogi su klijenti, naime, tužili banke zbog nezakonito određenih kamata. O tome smo razgovarali s Goranom Aleksićem, zastupnikom Snage u Saboru i istaknutim liderom Udruge Franak.

Express: Kakvi su rokovi zastare?

Putem Udruge Franak umrežili smo odvjetnike za koje znamo da uspješno vode sporove protiv banaka zbog nepoštenih kamata. U ovom trenutku znam za više od stotinu prvostupanjskih presuda na svim općinskim sudovima, od juga do sjevera RH. Prema svim tim presudama banke moraju vratiti tužiteljima preplaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate. Postoji i desetak pravomoćnih presuda, pa mogu otvoreno reći da postoji relevantna sudska praksa i da tužbe sad garantiraju gotovo sigurnu pobjedu na sudu, ako je banka ugovorila s dužnikom promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke. Što se zastare tiče, na prvom stupnju 95% presuda dosuđuje se bez zastare potraživanja jer su sudovi zauzeli stav da je kolektivnom tužbom u slučaju Franak zastara prekinuta i počela je ponovno teći danom pravomoćnosti presude, a kolektivna presuda postala je pravomoćna 13. lipnja 2014. Županijski sudovi u Osijeku i Rijeci imaju stav da u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovornih odredaba nema zastare potraživanja, a Županijski sud u Zagrebu ima stav da se može tražiti odšteta samo za zadnjih pet godina prije podizanja pojedinačne privatne tužbe, bez obzira na ništetnost ugovornih odredaba na temelju kojih se traži odšteta. U ovom trenutku zbog jedne takve presude Županijskog suda u Zagrebu podnesen je zahtjev za izvanrednu reviziju na Vrhovnom sudu RH, pa će taj sud morati donijeti konačnu odluku o odnosnome pitanju. Uvjeren sam da će odluka biti u korist oštećenih dužnika, a ne u korist nepoštenih banaka, odnosno da će Vrhovni sud potvrditi stajališta županijskih sudova u Osijeku i Rijeci. 

Express: Te se tužbe odnose na konvertirane kredite? Za stanove ili za sve? 

Tužbe mogu podnositi svi oštećeni dužnici, bez obzira na valutu i na vrstu kredita, ako je banka s njima ugovorila promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, ali je najbolje da se prije odluke o tužbi svatko javi Udruzi Franak i traži informaciju o mogućnosti za tužbu. Dužnici koji su konvertirali CHF kredite trebaju se strpjeti i pričekati novu odluku o reviziji u slučaju Franak, koju Vrhovni sud RH još nije donio. Nakon nove revizije sve će biti jasnije. Adresa na kojoj se može dobiti najkvalitetnija informacija o mogućnosti za tužbu jest: pravo.udrugafranak@gmail.com.

Express: Što su banke, koje su dosad izgubile sporove, radile nezakonito? Do koje mjere je pravosudna praksa ujednačena? 

Banke su najprije ugovarale u gotovo svim kreditima koji su ugovoreni prije 2013. promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke. Takav način promjene kamatne stope jest neodrediv, zbog toga što je neodrediv on je nepošten i ništetan, odnosno takva ugovorna odredba nema pravnu snagu. Stoga svaka kasnija promjena kamatne stope u takvom ugovoru jest nezakonita. Kao što sam rekao, sudovi u cijeloj RH sude na identičan način. Presuđuju da banka mora vratiti razliku naplaćene i početne kamate, pripadajuću zateznu kamatu i sve to od početka ugovornog odnosa, a ne unazad pet godina, kao što ima stav Županijski sud u Zagrebu. Zbog toga je važno da Vrhovni sud što prije donese svoju odluku o primjeni zastarnih rokova u konkretnom slučaju.

Express: Što je s ulaznim i izlaznim naknadama za kredite? Jesu li one zakonite ili nisu? Koliko je pravomoćnih presuda? 

Moj stav jest da nisu zakonite niti ulazne niti izlazne naknade. Prema Zakonu o obveznim odnosima, vjerovnik kod ugovaranja kredita ima pravo da mu se vrati glavnica i pripadajuća dospjela kamata. Ulazna naknada jest nespecificirani trošak, to je kao kad biste pri ulasku u kafić morali platiti ulaznu naknadu uz cijenu konzumiranih pića. Izlazna naknada za prijevremenu otplatu kredita također, prema mojemu mišljenju, nije zakonita. Prema članku 1024. Zakona o obveznim odnosima, kod prijevremene otplate kredita naplaćuje se samo preostala glavnica i dodatno šteta ako bi bilo neke štete. Šteta se može dokazati samo sudskim putem, a izlazna naknada kao dodatna jednokratna kamata nije predviđena ZOO-om. Za tu moju tvrdnju postoji i pravomoćna presuda Županijskog suda u Vukovaru prema kojoj je Hypo banka, sadašnja Addiko Bank, morala vratiti dužniku naplaćenu izlaznu naknadu i pripadajuću zateznu kamatu.

Express: Banke su nakon konverzije nastavile dobro poslovati?

U prvome momentu imale su pozitivnu nulu jer činjenica jest da su iz svoje aktive ‘izgubile’ ukupno 7,5 milijardi kuna prema izvještaju HNB-a, jer to je ukupni trošak konverzije. S druge strane, tih 7,5 milijardi kuna su uprihodile banke majke kroz derivatne poslove budući da se pokriće za CHF kredite stvaralo knjigovodstvenom metodom putem ugovora za derivatne poslove. Neću sada detaljno objašnjavati kako to funkcionira, ali to je u stvari oblik klađenja u kojem jedna strana zarađuje, a druga strana gubi na rastu tečaja. Kad se radi o kreditima i bankama, banke koje se klade ne mogu nikako izgubiti. Jedna banka u tome slučaju zarađuje na rastu tečaja (banka majka), a domaća banka tu razliku nadoknađuje od dužnika, na čiju valutu iz kredita se banke klade. I tako banke kroz pravi kockarski posao zarađuju milijarde koje gube kreditni dužnici, ni krivi ni dužni. Banke su se uistinu u slučaju CHF kredita ponašale kao kockarnice, ali nisu na to upozorile dužnike, a morale su. Dakle, taj prvi moment nakon konverzije, u kojem je bila pozitivna nula, već je sljedeće 2016. godine zamijenila ogromna dobit veća od 6,5 milijardi kuna, unatoč konverziji, unatoč padu kamatnih stopa, unatoč rastu kunskih kredita. Mogu slobodno reći da je konverzija CHF kredita bankama omogućila novi clean start, dužnike je oslobodila tereta rasta tečaja i smanjila im dugovanja, povećao se jednim dijelom i BDP zbog veće potrošnje rasterećenih građana – bila je to prava trostruka dobitna kombinacija, za banke, za državu i za dužnike.

Express: Što je danas s Udrugom Franak? Kakva je njena aktivnost, koliko ima članova, od čega se financira? Kakvi su planovi udruge? 

Udruga Franak je došla do oko 30.000 članova i održava se na toj razini i dalje. Udruga Franak vrlo je aktivna u informiranju dužnika o njihovim pravima, prije svega o mogućnostima za podizanje tužbi. Kao što sam rekao, umrežili smo dvadesetak odvjetnika koji su uspješni u vođenju sporova, pa svatko tko se javi na pravni mail Udruge Franak dobije informaciju o pravu na tužbu i popis odvjetnika kojima se može javiti za zastupanje. 

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tjednika Express koji je od petka na kioscima