Bankari se imaju pravo žaliti, ali im argumenti nisu jaki, istaknuo je za Hinu nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola komentirajući u četvrtak objavu RBA bankarske grupacije Štajerska da podnosi prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, poznatom kao "Škibolin zakon".

Komentirajući tvrdnju RBA bankarske grupacije Štajerska da po Ustavu RH zakoni ne smiju djelovati retroaktivno, osim iz posebno opravdanih razloga, i da se to odnosi na pojedine zakonske odredbe, a ne zakon u cjelini, Škibola ističe kako ovaj Zakon spada u civilno-pravne zakone, kojima je dopuštena retroaktivnost. 

Škibola nadalje, osvrćući se na argument bankarske grupacije da je zakon donijet po hitnom postupku, a da nisu postojali posebno opravdani razlozi za to, poručuje da bi o pitanju hitnosti trebalo pitati građane oštećenike, kojima su "život i dom bili u opasnosti zbog ilegalnih kredita koje su imali za vratom".

Komentirajući tvrdnju iz priopćenja RBA bankarske grupacije Štajerske da je "zakon opterećen unutarnjim nedosljednostima koje imaju bitnu pravnu dimenziju", Škibola ocjenuje da je riječ o "političkom pamfletu", jer su u izradi zakona sudjelovali pravni stručnjaci, a prošao je i sva nadležna stručna tijela Vlade te saborske odbore.

"Rijetko koji zakon se donese jednoglasno, a za ovaj su glasovala 134 zastupnika, bez suzdržanog glasa. Zakon je donijet konsenzusom, a to je jaka politička poruka“, ustvrdio je.

Sabor je Zakon donio 14. srpnja ove godine po hitnom postupku.

Kako je u današnjem priopćenju naveo Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, razlog za podnošenja prijedloga za ocjenu ustavnosti je formalna i materijalna nesuglasnost Zakona s pojedinim ustavnim načelima Republike Hrvatske.

U prijedlogu se predlaže i hitno izricanje privremene mjere do okončanja ustavnosudskog postupka, odnosno privremenu obustavu svih pojedinačnih radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona do završetka ustavnosudskog postupka.

"U slučaju primjene pojedinačnih akata ili radnji koje bi se mogle poduzeti na temelju spornog Zakona, članice RBA bankarske grupacije Štajerska pretrpjele bi nepopravljive štetne posljedice", naveo je Spitzer.

Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske su od 2000. do 2012. godine odobravale hrvatskim građanima kredite u Republici Austriji, što je predstavljalo regularno i uobičajeno bankarsko poslovanje sukladno svim austrijskim i hrvatskim zakonima odnosno propisima. Navedeni krediti su bili, a i danas su, znatno povoljniji od onih koji su tada bili na hrvatskom tržištu, a što potvrđuje i velik broj korisnika koji i danas uredno otplaćuju svoje kredite, kaže se u priopćenju RBA grupacije.

Prema nedavno objavljenim procjenama, nekoliko regionalnih poslovnica te bankarske grupacije iz Štajerske odobrilo je prije 10 do 15 godina hrvatskim zajmoprimcima gotovo 3000 zajmova, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura.