Na mogućnost da vlada uvede porez na aktivu banaka kao protumjeru zbog tužbe, čelnik udruge banaka Zdenko Adrović reagirao je najavom kontrapoteza.

Adrović kaže da bi se hrvatske banke u tom slučaju vratile pod skute banaka majki, u matičnim državama, pa bismo u tom slučaju ovdje umjesto Zagrebačke, Privredne i drugih banaka imali poslovnice Intese, Unicredita i drugih banaka.
- Vlasnici bi, teoretski, možda čak mogli spojiti domaće banke sa svojim bankama te bi time ovdje nestale banke u obliku pravnih osoba i ostale bi samo poslovnice. Poslovnice u tom slučaju ne mogu biti aktivne ni u financiranju države. Teško će onda biti financirati i druge elemente. A to bi sigurno značilo da će biti bitno osiromašena ponuda svih kredita u praksi - rekao je Zdenko Adrović, čelni čovjek udruge banaka.

Prepiska hrvatske vlade i Europske komisije nije poznata, kao ni zahtjevi banaka. Prema onome što je procurilo u javnost, banke traže do 3,8 milijardi kuna odštete zbog konverzije, i to iz proračuna, kroz porezne olakšice, smanjivanjem rezervacija za loše kredite ili izdavanjem državnih obveznica.

Banke, kažu naši izvori, mjesečno od hrvatske države ubiru milijardu kuna dobiti, pa bi, u slučaju povlačenja iz Hrvatske zbog 3,8 milijardi kuna, već u jednom kvartalu izgubile iznos koji bi nakog godina sudovanja mogle dobiti ako im sud ili arbitraža budu skloni - a to je vrlo upitno. U Americi, majci liberalnog kapitalizma, sud je zbog sličnih špekulacija kaznio Goldman Sachs s čak pet milijardi dolara. Hrvatske banke, s druge strane, u ovoj zemlji posluju sjajno - često puta na rubu zakona, pa i s one strane tog ruba - da je nemoguće povjerovati kako bi tako sočnu livadu prepustile drugima koji čekaju u koloni. Australske, ruske ili američke banke sigurno bi ušle na hrvatsko tržište.

- Banke prijete svim i svačim - kaže jedan naš sugovornik iz oporbe pa dodaje:
- Zašto onda nisu pobjegli iz drugih zemalja? Ovdje ekstra dobro zarađuju i imaju veliku štednju građana. O tim poslovnicama govore već godinama, nevezano za CHF. Plaše i prijete, prije građanima, a sad i državi. Pa najveću dobit imaju od poslova s državom!

- To je blef. Ako to učine, doći će ovdje druge banke - kažu nam u Udruzi Franak.
“Uostalom, njima tek dolaze teška vremena kad krene prekršajno kažnjavanje, a uskoro će i odluka Ustavnoga suda”, objavljeno je u Večernjem.