Hrvatska nikad neće prva primijeniti silu, no neće dopustiti ni rušenje pravne države. Bila je to jasna reakcija Hrvatske vlade na “balvan-revoluciju” pobunjenih Srba. Prve barikade digli su 17. kolovoza 1990. u okolici Knina, a nastavili su u još nekoliko mjesta u sjevernoj Dalmaciji. Bila je to tek početna faza oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj, potaknute iz Srbije i krugova u JNA. Tadašnje Srpsko nacionalno vijeće, najavilo je raspisivanje referenduma o autonomiji. Pravdali su to kulturnom i političkom neovisnošću iako je svima bilo jasno da je u pozadini stvaranje Velike Srbije. Tijekom poslijepodneva iz Knina su, kako tad piše Večernji list, stizale dramatične vijesti. Milan Babić, ondašnji predsjednik Skupštine općine Knin, proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglasio je pripravnost građana, koja je stupila na snagu odmah. Sve ceste u smjeru Knina bile su blokirane. Na prilazima gradu stajale su naoružane seoske straže. Hrvatima, njima nepodobnim ljudima i vozilima s hrvatskim registracijskim pločicama spriječili su bilo kakav pokušaj prolaska. Prometnu vezu južne i sjeverne Hrvatske u potpunosti su prekinuli. Pred barikadama su ostali zarobljeni i mnogi strani turisti... U vrijeme izbijanja “balvan-revolucije” Stjepan Mesić bio je s Franjom Tuđmanom na godišnjem odmoru u Dubrovniku. Čim je čuo za pubunu Srba, vratio se u Zagreb jer je, kao ondašnji predsjednik Vlade, morao okupiti sve ministre i odlučiti što dalje.
- Tadašnji ministar unutarnjih poslova Joža Boljkovac nekako je uspio doći do načelnika Generalštaba JNA Blagoje Adžić, kojem smo poručili da to pod hitno treba prekinuti. Sve je to bilo smišljeno i planirano i time je zapravo počela realizacija Miloševićeva plana stvaranja Velike Srbije - rekao nam je Mesić.
Dodao je da nikad u životu, pa tako ni tad, nije razmišljao o opasnosti. Opasnosti, kaže, nije bio svjestan niti kad se suočavao s Miloševićem, u trenucima u kojima je on bio najjači. Dok su u Kninu dizali balvane, u Zagrebu su se spontano okupili ljudi pjevajući domoljubne pjesme. Bili su ogorčeni događanjima u Kninu, Benkovcu, Gračacu i drugim hrvatskim općinama u kojima je Srpska demokratska stranka najavila referendum o autonomiji. A on je bio, pokazalo se poslije, dio scenarija čiji je cilj bio pokoriti Hrvatsku.
- Mislim da su danas Srbi u Hrvatskoj shvatili da ih je Milošević izigrao, da se nije borio za njihove interese nego isključivo za terotorij. Koncept je bila Velika Srbija, a barikade i balvan-revolucija trebali su svijetu pokazati da nova demokratska vlast nije sposobna upravljati Hrvatskom, da joj trebaju Srbija i JNA - tako danas, 20 godina poslije, na pobunu Srba gleda Marko Lukić, prvi zapovjednik tečaja Prvog hrvatskog redarstvenika. Kroničari tog vremena kažu da “balvanizacija” nije bila iznenađenje. Završetkom prvih višestranačkih izbora u proljeće 1990. u pretežito srpskim općinama situacija je iz dana u dan bila sve napetija. Poruke koje su tad dolazile iz Berograda nisu slutile na dobro. Emisari koji su stizali iz Srbije nosili su poruke rata i raspirivali ionako poljuljano povjerenje između Hrvata i Srba. Iako su Srbi sudjelovali u novoj demokratskoj vlasti, jednostrano su proglasili autonomnu političku teritorijlnu oblast, samozvanu SAO Krajinu. Željeli su isprovocirati hrvatske vlasti da reagiraju silom kako bi JNA imala izgovor za vojnu intervenciju. “Balvan-revolucijom” usred turističke sezone željeli su dobiti podršku svijeta, da su oni jedini koji mogu voditi Hrvatsku.

>>> MIG-ovi VRATILI HELIKOPTERE MUP-a

>>> KRONOLOGIJA: BILO JE JASNO DA ŽELE RAT