Baltičke zemlje odvojit će se od ruske elektroenergetske mreže početkom 2025., poručili su estonska premijerka i izvršni direktor litavskog operatora električne mreže.

"Kompromisno pristajemo približiti rok za godinu dana. Dakle, odlazak početkom 2025.", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za Reuters na marginama samita NATO-a u Vilniusu prošlog tjedna.

Tri desetljeća nakon odvajanja od bivšeg Sovjetskog Saveza i 19 godina od pridruživanja Europskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litva još uvijek ovise o Rusiji za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sustava.

Prema sporazumu potpisanom 2018., čelnici baltičkih zemalja, kao i Poljska i Europska komisija, uz potporu od 1,6 milijardi eura europskih sredstava, složili su se da će unaprijediti svoju infrastrukturu i isključiti se iz ruske mreže do 2025.

Litva je predlagala pomicanje datuma razdvajanja na početak 2024., ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju, rekla je Kallas.

"Razumijem da Litva to želi imati brže, ali Estonija bi platila najveću cijenu za to (ranije odvajanje) u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje", dodala je.

Odvajanje će započeti formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Bjelorusije u kolovozu 2024., pojasnila je Kallas.

Litva će slijediti raspored koji preferira Estonija, jer se ne može odvojiti sama, rekao je novinarima u ponedjeljak Rokas Masiulis, šef litavskog operatora električne mreže Litgrid.

"Povezani smo lancem (s Estonijom)", rekao je, dodajući da će Litva nastaviti tražiti od svojih susjeda da se pokrenu ranije: "Vidimo što se događa u Ukrajini, gdje ljudi ginu, a bombe nastavljaju padati. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti surađivati s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi", kazao je.