Na svom je Facebook profilu objavio kako želi predsjednika Milanovića podsjetiti kako je pokrenuta inicijativa za izgradnju mosta, poručivši mu da se "ne kiti tuđim perjem".
"Pelješki most je svehrvatski projekt i ne treba ga svojatati. Donji dokumenti jasno pokazuju hodogram aktivnosti koje su prethodile početku gradnje. Zato nije naodmet podsjetiti ga i na jednu mudru misao: “Ne kiti se tuđim perjem”, napisao je u petak Bačić na svom Facebook profilu.
Podsjetio je i na svoj prošlogodišnji tekst na svom Facebook profilu u kojemu je naveo kako je pokrenuta inicijativa za izgradnju Pelješkog mosta.
Naime Bačić je 21. srpnja 2021. napisao kako je taj dan za Hrvatsku, poglavito za njih na njenom krajnjem jugu velik, povijesni dan.
"Dan za pamćenje! Montažom posljednjeg od 165 segmenata koliko ih čini rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, spojit ćemo dva odvojena dijela Hrvatske. Spajanjem Komarne i Brijeste dokida se teritorijalni diskontinuitet Republike Hrvatske", napisao je.
Istaknuo je i da zasluga za njegovu izgradnju ide brojnim građanima i dužnosnicima Vlade, Hrvatskog sabora i Dubrovačko-neretvanske županije. No, poručio je, najveće pohvale za izgradnju mosta zaslužuje ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem i ministrom Butkovićem.
Bačić je tada u podužem tekstu podsjetio na, kako je rekao, različite komentare u medijima o inicijatorima gradnje Pelješkog mosta - u pravilu krive i netočne.
Naveo je kako je tada kao voditelj Radne skupine Ministarstva mora, turizma i infrastrukture, potpisao u Sarajevu 7. prosinca 2006. godine sa Ekspertnom skupinom BiH (tako je bio njihov službeni naziv), na čijem je čelu bio Kemal Karkin, Bilješku (Sporazum) o utvrđivanju prava neškodljivog prolaza, brodovima u i iz luke Neum, sukladno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora.
Potpisanim sporazumom u Sarajevu određen je plovni put ispod mosta, kojeg definiraju osnovni elementi mosta, njegova visina od 55 metara iznad razine mora i minimalna širina od 200 metara između središnjih stupova.
Podsjetio je i da povijesni hod ideje o izgradnji Pelješkog mosta datira još iz ranih 90-tih, tj. 1998. u Gradskoj kavani Dubrovnik pokojni Pero Glumac pokrenuo je prikupljanje potpisa za peticiju za izgradnju Pelješkog mosta.
Iste 1998. godine očitovalo se i prvo pravo političko definiranje potrebe izgradnje Pelješkog mosta, naveo je.
Naime, te godine održani su izvanredni izbori za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije, a nakon ostavke dotadašnjeg župana Jure Burića. U izbornoj kampanji na tim izborima Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije izradio je izborni program pod nazivom “Raditi i graditi” a najvažniji projekt izbornog programa bio je Pelješki most.
Iste godine u Hrvatskom saboru, u ime Kluba zastupnika HDZ-a Luka Bebić izložio je potrebu izgradnje Pelješkog mosta, koji je projekt već 1999. godine u Saboru usvojen kao sastavni dio cestovne infrastrukture u Strategiji prometnog razvitka RH.