Azerbajdžan predviđa amnestiju za armenske borce iz Karabaha koji predaju oružje, premda su neki obećali da će nastaviti s otporom, rekao je azerbajdžanski predsjednički savjetnik Reutersu nakon što su azerbajdžanske snage preuzele enklavu ovog tjedna.
Munjevita 24-satna vojna operacija Azerbajdžana prisilila je etničke Armence u Karabahu da u srijedu prihvate ponižavajući sporazum o prekidu vatre koji je potaknuo pozive na ostavku armenskog premijera Nikola Pašinjana.
Budućnost Karabaha i njegovih 120.000 etničkih Armenaca visi o koncu: Azerbajdžan želi integrirati odcijepljenu regiju, ali etnički Armenci kažu da ih je svijet prepustio sudbini koja bi mogla uključivati etničko čišćenje.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev obećao je jamčiti njihova prava, ali je rekao da je njegova željezna šaka gurnula ideju o neovisnom etničkom armenskom Karabahu u povijest i da će regija biti pretvorena u "raj" kao dio Azerbajdžana.
Hikmet Hadžijev, savjetnik za vanjsku politiku azerbajdžanskog predsjednika, rekao je Reutersu u televizijskom intervjuu da je Baku predvidio amnestiju za one karabaške borce koji predaju svoje oružje.
Čak i kada su u pitanju bivši vojnici i borci, ako se mogu tako klasificirati, pa čak i za njih predviđamo amnestiju ili također aludiramo na amnestiju, rekao je Hadžijev.
Prava karabaških Armenaca bit će poštovana kao dio njihove integracije u Azerbajdžan, rekao je, dodajući da su zatražili humanitarnu potporu kao i opskrbu naftom i benzinom. Tri tereta humanitarne pomoći bit će isporučena u petak u regiju, rekao je.
"Trenutno vidimo da su neke pojedinačne vojne skupine i časnici dali javne izjave da neće pristati na naše uvjete i da će nastaviti s otporom", rekao je.
"Ali to ne vidimo kao najveći problem niti veliki sigurnosni problem. Naravno da će to uzrokovati određene probleme, ali ne u tako velikim razmjerima", dodao je.
Karabah je međunarodno priznat kao dio većinski muslimanskog Azerbajdžana, ali njegovo kršćansko armensko stanovništvo zadržalo je de facto neovisnost otkako se odvojilo u ratu 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Nakon rata 2020. u kojem je Azerbajdžan pobijedio, armenski čelnik Pašinjan bio je prisiljen prihvatiti kontrolu Azerbajdžana nad mnogo većim teritorijem.
Tvrdnja Azerbajdžana o pobjedi predstavlja još jedan obrat u burnoj povijesti planinskoga Gorskog Karabaha, koji je tijekom stoljeća bio pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa i Sovjeta.
To bi također moglo promijeniti delikatnu ravnotežu snaga u regiji Južnog Kavkaza, šarenilu etničkih skupina ispresijecanih naftovodima i plinovodima gdje se Rusija, Sjedinjene Države, Turska i Iran bore za utjecaj.
'Svijet šuti'
Mnogi od 120.000 Armenaca u Karabahu kažu da su ih napustili Rusija, zapad i sama Armenija - i opetovano su rekli da se boje progona Azerbajdžana, koji ima podršku Turske.
"Svakog trenutka bi nas mogli uništiti, sudjelovati u genocidu nad nama - razumijete li to vi Reuters? Zapad šuti, Rusija šuti, Armenija šuti. Što da radimo?" Reutersu je rekao David Babajan, savjetnik Samvela Šaramanjana, predsjednika samozvane 'Republike Artsakh'.
Tisuće karabaških Armenaca i dalje su okupljene u lokalnoj zračnoj luci gdje su smještene neke ruske mirovne snage, prema fotografijama objavljenim na društvenim mrežama.
"Naši ljudi trebaju pristup osnovnim stvarima kao što su hrana, lijekovi, liječnici i psiholozi", rekao je Ruben Vardanjan, bivši državni ministar odcijepljene vlade.
"Moramo vidjeti predanost međunarodne zajednice, a ne njezinu ravnodušnost", dodao je.
Armenski premijer Pašinjan, koji se suočio s prosvjedima u Erevanu te pozivima na ostavku zbog Karabaha, rekao je da je vlada pripremila prostor za mogući protok ljudi u Armeniju, ali da ne želi isprazniti Karabah.
"Moramo učiniti sve... kako bi naši sunarodnjaci, stanovnici Gorskog Karabaha imali priliku živjeti u svojim domovima bez straha, dostojanstveno i sigurno", rekao je, dodavši da je njegova zemlja predmet informacijskog rata.
Ranije ovog tjedna upozorio je da neidentificirane snage govore o puču protiv njega.
Rusija, koja ima nešto manje od 2000 pripadnika mirovnih snaga u Karabahu, pozvala je na smirivanje situacije, ali su je neki Armenci, uključujući Pašinjana, optužili da ne čini dovoljno kako bi podržala Armeniju.
Video snimka objavljena na društvenim mrežama pokazuje dvojicu muškaraca kako bacaju crvenu boju na rusko veleposlanstvo u Erevanu.