Nakon održanog govora u australskom parlamentu u Canberri, kralj Charles III. je doživio neugodnu prozivku. Domorodačka senatorica Lidia Thorpe je isprozivala kralja i britanski kolonijalizam piše Guardian.
- Počinio si genocid nad našim ljudima. Vrati nam našu zemlju. Vrati nam što si ukrao od nas, naše kosti, naše lubanje, našu djecu, naše ljude - vikala je revoltirana senatorica Thorpe.
Ranije, kada je kralj ušao u parlament i kada se pojavio na ekranu tijekom emitiranja himne, senatorica Thorpe je okrenula leđa u znaku protesta.
- Uništio si našu zemlju. Daj nam sporazum. Želimo sporazum u ovoj zemlji. Ti si genocidan - vikala je zastupnica parlamenta dok ju je osiguranje vodilo van.
Thorpe se ovdje referirala na tzv. sporazume koji postoje u mnogim zemljama i nacijama, koje su nastale u doba kolonizacije, naseljavanjem stanovništva iz europskih kolonijalnih sila. Takvi sporazumi postoje u Kanadi, SAD-u, Kolumbiji i Novom Zelandu.
Prema tim ugovorima, australska vlada bi priznala domoroce ili prvi narod kako ih još nazivaju kao posebnu i autohtonu političku zajednicu. Tim sporazumom bi Aboridžini dobili svoja prava i određeni stupanj autonomije i samouprave.
Za razliku od gore navedenih zemalja, Australija nikada nije postigla sporazum s domorocima kojima je otela zemlju. Domoroci već
desetljećima traže dogovor s vlastima.
Sporazumi s domorocima ili nepostojanje istih je kamen spoticanja u Australiji i uzrok mnogih podjela u društvu. U zemlji se vode
rasprave o tome kakav bi utjecaj ti ugovori imali.
Pojedine savezne države su započele procese sklapanja dogovora. Tu se najviše govori o stvaranju okvira zakona i željama za pomakom, što domoroci shvaćaju kao floskule.
Savezna država Victoria je 2022. postala prva u Australiji koja je donijela zakon kojim će se regulirati sporovi koji postoje između
domorodaca i doseljenika.
Kralj Charles i kraljica Camilla su u petodnevnom posjetu Australiji. Kao federalna ustavna monarhija, Australija je još uvijek dio
Commonwealtha te je Charles III njen kralj iako je neovisnost proglasila još 1901. godine.