Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo za Dnevnik HTV-a je komentirao u kojoj je mjeri potres dodatno oštetio dotrajalu vodovodnu mrežu u Zagrebu, nakon što je na Selskoj cesti dva puta u par dana došlo do puknuća magistralnog cjevovoda.

Kaotičan prizor šokirao je građane, nanio velike štete, a promet tim dijelom grada danima je u kaosu i bit će u kaosu do kraja sanacije.

- Radili smo procjenu za Svjetsku banku i kao pripremu za zakon i unutar te procjene nismo dobili podatke o mogućim štetama vezano za vodovodnu mrežu. Tako da unutar zakona ona nije niti obuhvaćena - rekao je Atalić upitan je li nakon potresa napravljen sveobuhvatni pregled vodovodne mreže.

KAOS NA TREŠNJEVCI Tomašević: Radi se o cjevovodu iz '64. godine. Južni dio Selske bit će saniran do sutra navečer

Dodao je da se u budućnosti nažalost definitivno mogu očekivati slični incidenti.

- Vodovodne mreže kao i građevine projektirane su na neka opterećenja tlom, tlakom, prometnim opterećenjem, snijeg, vjetar, a sve zajedno moraju izdržati potres, odnosno ljuljanje, da se ne oštete. Na to možemo zbrojiti održavanje zgrada i dolazimo do pravog problema. Održavanje zgrada je nešto što je potres izvukao na površinu i s tim se moramo boriti, rekao je Atalić.

Na činjenicu da se zakon o obnovi bavi samo onim iznad površine zemlje rekao je da  prve procjene koje su bile podloga za zakon nisu obuhvatile oštećenja ispod površine.

- Možda bi sad trebalo, ali sam mišljenja da je zakon već sada preglomazan i možda ga ne treba s time opteretiti, posebice što imamo jako dobre sustave Hrvatsko vode i vodoopskrbne koje mogu savlkadati takve probleme kroz sustav održavanja, istaknuo je Atalić.

LJUDIMA UNIŠTENA IMOVINA Šef Vodoopskrbe o poplavi na Selskoj: Možda smo bili zločesti pa nas zato Bog kažnjava

Komentirajući činjenicu da Zagreb ima 3500 km vodoopskrbne mreže koja se obnavlja 2% godišnje, odnosno 70 km, a gubici vode su 50% te kako izvesti obnovu takve mreže rekao je da nije specijalist u tome području.

- Ali mogu sa sigurnošću reći da je problem novac odnosno investiranje. To je pitanje milijardi. Često volim isticati kad me pitaju koliko će trajati obnova ja kažem vječno. Onda se na to ljudi prestraže. Ali ako spojimo to održavanje i rekonstrukciju nakon potresa u jednu cjelinu to mora trajati. Bilo bi tužno da se mi osvjestimo nakon potresa, sad obnovimo sve i za 50 godina opet to isto radimo. Znači nama je cilj uspostaviti sustav, objasnio je Atalić.