Urugvajski novinar i televizijski voditelj Rodrigo Lussich (52), koji je karijeru ostvario u Argentini, ispričao je da su on i novoizabrani argentinski predsjednik Javier Milei Lucich (53) rođaci hrvatskog porijekla.
Objasnio je da obojica po majčinoj strani nose isto prezime, vjerojatno Lucić, čija su slova izmijenjena nakon što su hrvatski emigranti stupili na tlo Južne Amerike.
- Javier Milei je moj rođak. Čekao sam ovaj dan da to ispričam - izjavio je Lussich na argentinskoj televiziji La Trece.
Milei je u nedjelju inauguriran za predsjednika Argentine, južnoameričke zemlje s 46 milijuna stanovnika, koja se nalazi usred gospodarske krize.
- Mileijeva majka se zove Alicia Lucich. Ona je Hrvatica, kao i čitava moja obitelj - rekao je Lussich.
'Mi smo rođaci, vidi se iz tog obiteljskog stabla'
Hrvati su, napose iz Dalmacije, počeli dolaziti u Argentinu i Čile u 19.stoljeću jer su tamošnje vlasti davale zemlju siromašnim europskim migrantima. U to vrijeme su se ondje nalazila prostranstva neobrađene zemlje i rudnika.
- Kada su Hrvati sišli s brodova, popisivali su ih onako kako je zvučalo njihovo ime, s jednom ili drugom vrstom slova. To je ovisilo o popisivaču u tom trenutku - izjavio je Lussich.
Lussich i Lucich su prezimena koja bi mogla biti izvedena iz Lucić.
- Oba su istog porijekla. Jedan od mojih rođaka je izradio čitavo obiteljsko stablo, te mi pokazao da su oba prezimena iz iste grane - ispričao je voditelj.
- Ja toj grani pripadam po majčinoj strani, a isto tako i predsjednik Milei. Mi smo rođaci, vidi se iz tog obiteljskog stabla - dodao je.
Rodrigo Lussich je rekao da o tome nije razgovarao s Mileijem, predsjednikom koji namjerava otpustiti brojne zaposlenike u državnom sektoru i provesti ostale "bolne rezove" u zemlji, ali da ima točnu informaciju da predsjednik ima hrvatske korijene.
Predsjednik Javier Gerardo Milei je stariji sin kućanice Alicije Luján Lucich i prijevozničkog poduzetnika čije je ime Norberto Horacio Milei.
Nekoliko godina nakon njegovog rođenja, roditelji su se preselili u grad, u okrugu Buenos Airesa. Kao odrasla osoba živio je u stanu u četvrti Abasto u Buenos Airesu dok se nije preselio u kuću u obližnjem mjestu Benavidez.
'Ne razgovaram s roditeljima'
Glavne gradove Argentine i Urugvaja dijeli morski zaljev.
- Moje puno ime je Rodrigo Lussich Pérez, pa ako koristimo oba prezimena, kao što je slučaj u dokumentima u Urugvaju, njegovo puno ime je Javier Milei Lucich - rekao je voditelj.
Predsjednik, dakle, ima očevo prezime Milei i majčino Lucich.
Do pandemije koronavirusa, Mileijev odnos s ocem i majkom bio je loš.
- Ne razgovaram s roditeljima. Ne zovem ih roditeljima, jer ne dijelim moralne i etičke vrijednosti nijednog od njih. Moj otac mi je stvorio tisuću i jedan problem tijekom studentskih dana - izjavio je Milei 2008. godine.
No, situacija se drastično promijenila tijekom pandemije koronavirusa, kada je Javier Milei nastavio vezu sa svojim roditeljima. Oni su ga kasnije pratili u nekoliko političkih događaja u kojima je sudjelovao kao kandidat za predsjednika. Njegova majka je prisustvovala njegovoj debati s protukandidatom Sergijem Massom.
Roditelji su bili s Javierom Mileijem i u sjedištu njegove stranke La Libertad Avanza (Sloboda napreduje) na povijesni dan u kojem je njihov sin izabran za predsjednika.
La Libertad Avanza je koalicija stranaka, osnovana 2021., koja se zalaže za smanjenje veličine i opsega države, tvrdeći kako su njezin sadašnji opseg i regulatorni okvir štetni za gospodarsku učinkovitost i individualni prosperitet. Koalicija naglašava da bi glavna uloga države trebala biti zaštita temeljnih prava, kao što su život, sloboda i imovina.
Inauguraciji Mileija u Buenos Airesu prisustvovao je čileanski predsjednik Gabriel Boric (37) , čiji su hrvatski preci doselili u Čile iz Dalmacije u 19. stoljeću. Borić je lijevo nastrojen predsjednik, s potpuno drugačijim ekonomskim idejama u odnosu na Mileia.
Susjedne zemlje Argentina i Čile imaju najbrojniju zajednicu Hrvata i njihovih potomaka u Južnoj Americi, od kojih su mnogi dolazili ondje zbog političkog progona u domovini tijekom 20. stoljeća.
U Južnoj Americi živi oko 622.000 ljudi porijeklom iz Hrvatske od čega ih je 300.000 u Argentini, a 200.000 u Čileu, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.