Čemu uložen novac države u obnovu ako dobijemo roh-bau stanove? Tko će voditi i nadzirati izvedbu mnogih instalaterskih i završnih radova, kojih uopće nema u programu obnove?
Ova pitanja i primjedbe na koje nisu dobili odgovore uputilo je Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) Vladi na prvi program mjera obnove Zagreba nakon potresa. I zaista dolazimo do malo apsurdne situacije. Kad se privatna zgrada bude obnavljala, država će angažirati projektante, izvođače radova i nadzor. Ali samo za konstrukcijsku obnovu, u koju spadaju, primjerice, temelji, zidovi i krov.
POGLEDAJTE VIDEO Potres u Zagrebu
Iako će svi biti na gradilištu, morat će u konstrukcijskoj obnovi oštetiti i postojeće instalacije, njihova nova ugradnja ostaje stanarima. Oni mogu angažirati za svoje radove nove izvođače i novi nadzor iako bi logično bilo da se sve radi u isto vrijeme i po pravilima struke dok traje obnova. A i tad bi onda bilo različitih izvođača i nadzora na istoj zgradi. Potpredsjednik HDSVIP-a Krunoslav Komesar upozorava da tako postavljena obnova nosi previše rizika.
- Ako svatko u svom aranžmanu bude radio instalacije struje, vode, centralnoga grijanja i zaštite od požara, onda to vodi opasnostima i rizicima za cijelu zgradu. Mi vještaci moramo upozoriti na te neželjene posljedice. Te stvari moraju biti izvedene po pravilima struke. Ne radi se o tome da netko, kao prije potresa, obnavlja svoj stan u zgradi. Sad se obnavlja cijela zgrada, protupotresnim pojačavanjem postojeće će instalacije trebati zamjenu, a to je ostavljeno da naknadno svatko radi na svoju ruku. Uopće u zakonu i programu mjera obnove nema propisano što s tim - upozorava Komesar.
Procjenjuje i da će unutrašnje uređenje stanova koštati još od 400 do 500 eura po četvornome metru.
- Građani mogu sami naručiti i ugovoriti i izvođače i nadzor nad unutarnjim uređenjem. Najčešće su u pitanju radovi koji ni nemaju propisanu zakonsku obvezu nadzora. Također, radi se i o različitoj dinamici radova. Ne može nadzor koji je ugovorila država nakon konstrukcijske obnove ostati još nekoliko mjeseci i pratiti kvalitetu radova u privatnim stanovima, a niti mi to možemo plaćati. Pojednostavljeno, konstrukcijska obnova je javni interes, a tko će imati kakav parket, nije - kaže Vanđelić.
No Komesar upozorava da su strujne, vodovodne i instalacije za grijanje ključne za sigurno postojanje zgrade.
- I ako već neće ići zajedno s obnovom, država treba u zakonu propisati upraviteljima zgrada obvezu da se instalacije rade cjelovito za zgradu, uz stručno projektiranje i nadzor. Ne možemo to prepustiti stihiji - kaže Krunoslav Komesar.