Kreće novi, četvrti krug dodjele subvencija na stambene kredite. Kupci koji na tržištu pronađu stan i prikupe potrebnu dokumentaciju, za subvenciju će se moći prijavljivati od 30. ožujka do 8. travnja.

Od 2017., kad su dodijeljene prve subvencije, odobreno je više od 9400 subvencioniranih kredita. Doznajemo, međutim, da među onima koji su sklopili prve ugovore o subvenciji još 2017. godine i dalje ima 98 kupaca koji još u vlasništvu imaju i drugu nekretninu.

Dok im porezni obveznici plaćaju polovicu rate za subvencionirani kredit, oni imaju još jedan stan koji su bili dužni prodati u dvije godine od potpisivanja ugovora o subvenciji. Nekima je rok istekao u listopadu, drugima u studenom 2019.

Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita dopušta se da kupac ili njegov partner u vlasništvu već ima neku, manju nekretninu, koju prodaje zbog subvencionirane kupnje veće nekretnine.

Iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odgovaraju kako je od 136 kupaca iz 2017. godine, koji su tad prijavili drugu nekretninu u vlasništvu, dokaz o njezinoj prodaji poslalo samo njih 38.

Drugim riječima, više od 70 posto prvih kupaca drugu nekretninu još nije prodalo, odnosno nije APN-u dostavilo dokaz o prodaji, a rata kredita za novokupljeni stan im se i dalje subvencionira.

Svim kupcima iz 2017. godine država plaća polovicu rate kredita kroz četiri godine. Onima iz kasnijih natječaja plaća se od 30 do 51 posto rate, ovisno o razvijenosti područja na kojemu se nekretnina nalazi, i to kroz pet godina.

- Za njih 38 dostavljen je dokaz o prodaji, a za 98 je u tijeku postupak provjere te su poslane požurnice - odgovaraju u APN-u.

Postavlja se pitanje zašto provjera, kad dokazi o prodaji stana nisu sami stigli na vrijeme, i zbog čega požurnice dokazivanja.

Zakon ih ne spominje, nego jasno kaže da je APN, ako utvrdi da se sredstva odobrena za subvencioniranje kredita ne koriste u skladu sa zakonom i ugovorom, dužan o tome obavijestiti odabranu banku, a banka onda naplatiti kredit u cijelosti i u roku od mjesec dana vratiti cijeli iznos subvencije u državni proračun.

Činjenica jest da neki od 98 kupaca nekretninu možda nisu mogli dosad prodati, no obavezali su se na to potpisivanjem ugovora. APN, osim toga, nigdje nije propisao da drugu nekretninu, koju su imali prije kupnje subvencioniranog stana, ne smiju iznajmljivati, što su unatrag dvije godine mogli, dok im je država istodobno plaćala, i još plaća subvenciju.

Za kupce subvencioniranih stanova iz druge “ture”, one 2018. godine, rok za prodaju prve nekretnine u vlasništvu još nije istekao, jednako tako ni za one koji su stan kupili lani.

Prema podacima APN-a, 2018. godine su još 124 korisnika prijavila drugu nekretninu koju su se obvezali prodati, što je dosad učinilo samo njih 13. Lani je bilo 170 onih koji kupuju veću nekretninu, a manju već imaju u vlasništvu. Sedmero ih je dosad prodalo manji stan.

- Bilo je zlouporabe nekih ljudi. Radimo na tome da se to u budućnosti potpuno onemogući - rekao je ministar graditeljstva Predrag Štromar aludirajući na slučaj Anite Nosić i Krešimira Žunića.

“Nosića”, međutim, ima puno više, gotovo stotinu, kojima država još plaća subvenciju.