Kandidati na izborima od trenutka otvaranja kandidacijskog postupka odnosno stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora imati će mogućnost ubrzano, putem općinskih sudova i Ministarstva pravosuđa provjeriti nalaze li se u kaznenoj evidenciji. U slučaju da se nalaze od ministarstva će dobiti točan podatak za koja su kaznena djela zavedeni u evidenciju. 

I Državnom izbornom povjerenstvu bit će omogućeno da samo izvrši uvid u kaznenu evidenciju za one koji ne dostave potvrdu. Suština je to izmjena zakona koje je predložio Klub SDP-a, a o kojem će se glasati u petak. 

- Na ovaj način osigurat će se djelotvorni i učinkoviti mehanizmi kontrole koji neće dodatno opterećivati izborni proces i sudionike u izborima - izvijestio je u Peđa Grbin (SDP).

Naime, Zakonom o izboru zastupnika u Sabor zabranjena je kandidatura pravomoćno osuđenima na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje. 

Zabranjeno je kandidiranje i za one kojima nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela kao što su genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje i ropstvo, teško ubojstvo te zlouporabe položaja i ovlasti.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) ustvrdila je da se ovim zakonom "oživotvoruje" Zakon o izborima za zastupnike u Sabor. 

- Na takav način smatramo da će se rehabilitirati sama politika jer je u suprotnom prijetila opasnost da jednostavno bude sama politika rehabilitirana od tog morala. Povjerenje u političare je itekako važno, neovisno kojoj stranci pripadaju, da se bori za čistoću političkog djelovanja - poručila je. 

Iako to nije regulirano zakonom, SDP-ovka je postavila i pitanje što je s kandidatima protiv kojih se vode istrage ili su podignute optužnice, ali nikog nije poimenice navela. 

- Jesu li oni na neki način preporuka za političko djelovanje? Nažalost takvih primjera je do sada bilo. Vidjet će se dobro i na ovim izborima koliko političke stranke ozbiljno shvaćaju ovaj prijedlog zakona i koliko u biti jesu demokratični jer demokratičnost nije samo izlazak na izbore nego itekako povjerenje u institucije. Treba biti iskren i reći da nijedna istraga, nije optužnica nije dokaz krivnje. 

Znamo da o time odlučuje sud. No, dužnost je svih nas u politici da se povjerenje građana u institucije povisi, a ne unizi. Međutim javne izjave političkih aktera koji u startu denunciraju neke odluke i radnje najviših institucija u RH već sada su za osudu - ustvrdila je Antičević Marinović.

Napomenula je da su istrage, ali i optužnice opterećenje za određene ljude. 

- To nije neko javno pogovaranje zločestih nekih medija, političkih suparnika ili konkurenata nego upravo određenih institucija.

Neka nam uzor bude djelovanje po samom zakonu, ali čak i više od toga da se svi založimo za čistoću političkog djelovanja - poručila je SDP-ovka. 

Dražen Đurović (HDSSB) smatra da je odredba prema kojoj kandidati na listama trebaju tražiti potvrdu o nekažnjavanju dodatna gnjavaža samim time jer DIP ima to može provjeravati.

- Ne razumijem zašto općinska i gradska izborna povjerenstva i županijska, u kojima ima dosta ljudi koji primaju dobru naknadu, ne bi mogli provjeriti kandidacijske liste na području njihove županije ili izborne jedinice da se ljudi ne šalju da hodočaste. Ne očekujem da će takvih pojedinaca i biti na listama. 

Dakle, 99% ili 100% ljudi koji će ići po potvrdu zato da bi dokazali da nisu kažnjeni za, ne znam za ratni zločin ili teško ubojstvo i da nisu u postupku rehabilitacije. Zar baš moramo nekoliko tisuća ljudi poslati na sudove da hodočaste vaditi potvrde da nisu kako ste rekli nekakvi zločinci koji će zagaditi politiku u Hrvatskoj - rekao je.